Što znamo o imunitetu stada: Zabluda ili slamka spasa?

Još otkad je u prosincu prošle godine počelo širenje bolesti Covid-19, cijeli svijet usmjerio se na pronalazak rješenja. Švedska se tad među prvima istaknula drukčijim pristupom jer su pretpostavili da je virus nemoguće u potpunosti eliminirati, pa su ga pustili da se slobodno proširi među populacijom. Takvim pristupom htjeli su postići tzv. imunitet stada, zbog kojeg se među znanstvenicima lome koplja i međusobno "ratuju" deklaracijama. Jedni ga vide kao rješenje, a drugi smatraju da bi moglo uzrokovati smrt milijuna ljudi. Što je od toga istina?

Imunitet je naš najsloženiji sustav

Imunosni sustav je, uz živčani, najsloženiji sustav u našem tijelu. Sastoji se od organa i tkiva (koštana srž, timus i limfni čvorovi), stanica i proteina, koji zajednički djeluju braneći tijelo od štetnih utjecaja iz okoline, npr. virusa, bakterija, gljivica i raznih bolesti, te je zbog toga ključan za život. Svaki pojedinac može pozitivno utjecati na svoj imunosni sustav zdravom prehranom, izbjegavajući stres te boravkom u prirodi i na suncu. No zaštititi ili ugroziti zdravlje pojedinca može i njegova okolina, a to je najbolje opisano u konceptu tzv. imuniteta stada.

Imunitet stada dopušta ljudima s niskim rizikom za razvijanje ozbiljnih simptoma da zarazu dobiju prirodnim putem, nakon čega će razviti protutijela i postati imuni na daljnju zarazu tim virusom. U okruženju u kojemu je većina ljudi razvila imunitet virus će teže doći do onih koji nisu imuni. Dakle, oni koji još nisu imali virus zaštićeni su jer je sve manje onih od kojih bi se mogli zaraziti. Pojam su izmislili znanstvenici sa Sveučilišta u Manchesteru još 1923. godine, no njegovo ostvarivanje kompliciranije je nego što se čini i ponekad je jednostavno nemoguće, posebno kad se govori o globalnoj razini. 

Stručnjaci podijeljenih mišljenja

Ideja o korištenju imuniteta stada za upravljanje pandemijom Covid-19 opasan je i manjkav pristup, smatra 80 međunarodnih znanstvenika koji su prošli tjedan u znanstvenom časopisu The Lancet iznijeli svoju zabrinutost. Njihovo priopćenje smatra se odgovorom na tzv. Deklaraciju iz Great Barringtona, kojom su tri znanstvenika i epidemiologa s uglednih svjetskih sveučilišta, kao što su Harvard, Oxford i Stanford, pozvali na ukidanje preventivnih mjera jer smatraju da ograničavaju ljudske slobode, odnosno štete fizičkom i psihičkom zdravlju.

U Deklaraciji iz Barringtona u borbi protiv pandemije preporučuju pristup koji su nazvali "ciljana zaštita" (Focused Protection). Oni vjeruju kako će sve populacije na kraju dosegnuti imunitet stada, pri čemu će pomoći cjepivo, te da se zato trebamo usmjeriti na zaštitu starije populacije, koja je rizična skupina, a ostale pustiti da "normalno" žive. To znači da bi škole i sveučilišta trebali biti otvoreni, ne bi se radilo od doma, slobodno bi se išlo u restorane i sl. Deklaraciju je potpisalo više desetaka tisuća stručnjaka iz svijeta, no prošli je tjedan izazvala kontroverze kad je The Guardian otkrio i objavio da su mnogi potpisi lažni.

Imunitet stada opasna je ideja

Vraćamo se na Memorandum koji je objavljen u časopisu Lancet, a kojim više od 6000 znanstvenika "uzvraća" udarac Deklaraciji iz Barringtona. Nazvan prema pioniru epidemiologu John Snowu, koji je otkrio uzrok kolere u Londonu, memorandum kritizira ideju imuniteta stada kao opasnu i bez znanstvenih dokaza.

Upozoravaju da nekontrolirana transmisija virusa među mladima povećava smrtnost među cijelom populacijom. Posebno ističu da je teško definirati rizične skupine ljudi, odnosno da nije točno kako je to isključivo starija populacija. I posljednje, ističu kako ne postoje dokazi da ljudi razvijaju imunitet nakon što su jednom preboljeli koronavirus. Autori su naveli Japan, Vijetnam i Novi Zeland kao primjere država koje su uspjele kontrolirati pandemiju ispravnim i pravodobnim mjerama. 

Šveđani žale za pristupom

Švedska je privukla pažnju svijeta kad je na početku pandemije odabrala opušteniji pristup u borbi protiv virusa. Nisu uvodili zabrane nego su stanovnicima preporučili društveno udaljavanje, rad od doma, ako je moguć, i izbjegavanje javnog prijevoza. Sad žale, a njihovi susjedi, Norvežani, Finci i Danci, zatvorili su granice s njima. Švedski državni epidemiolog dr. Andres Tegnell priznao je da sad žale zbog pristupa koji su odabrali, a s njim se slaže sve više kolega. 

No jesu li barem uspjeli postići imunitet stada? Šest mjeseci od početka pandemije samo 6% populacije imalo je protutijela, a trenutno na 10 milijuna stanovnika imaju 134.000 slučajeva zaraze i oko 6000 smrtnih slučajeva. Švedski ministar Stefan Lofven izjavio je da je situacija ozbiljna i da idu u pogrešnom smjeru, zato su se ovaj mjesec ipak odlučili za restriktivne mjere kakve su mnoge države imale još na početku pandemije.

Zima je pred nama

Hladniji mjeseci su pred nama, što znači da ulazimo u razdoblje u kojem našem organizmu treba podrška i pomoć kako bismo ostali zdravi. Umjesto oslanjanja na grupni imunitet, ipak je najpouzdanije početi od sebe i svog imunosnog sustava. Uravnotežena prehrana, vitamini D i C, zdrav probavni sustav i život bez stresa glavni su preduvjeti za zdrav imunitet, a zaštitit ćete se i poštovanjem osnovnih preventivnih mjera, kao što su higijena ruku i držanje razmaka.