Lifestyle

Komentari 25

Zabrinjavajuće: Čak 31% mladih doživjelo je nasilje na Internetu, a njih 13 posto i više puta

Zabrinjavajuće: Čak 31%  mladih doživjelo je nasilje na Internetu, a njih 13 posto i nekoliko puta

Istraživanje pokazuje da nasilje na Internetu najčešće provodi netko iz blizine mladog čovjeka (učenik iz razreda ili škole), odnosno u čak 44 posto slučajeva riječ je o - bliskom prijatelju

Od ukupno 180 mladih obuhvaćenih istraživanjem 'Iskustva mladih na Internetu: Korištenje Interneta i nasilje na Internetu' koje potpisuju doc.dr.sc. Ana Opačić, socijalne radnice Iva Jovović i Katarina Radat te Kristina Majstorić, magistra politologije, a provedeno je uz financijsku potporu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čak 31 posto njih je osobno doživjelo cyberbulling, i to 13 posto ispitanika i više puta. Još 17 posto ispitanih doživjelo ga je jednom, dok. 69 posto njih iskazuje da se nisu susreli s tim. 

POGLEDAJTE VIDEO: Reci STOP nasilju na Internetu 

Iskustvo doživljenog nasilja najčešće je povezano s nekim u neposrednoj blizini, i to učenika iz razreda (60 posto), odnosno iz drugog razreda u istoj školi (31 posto). Prema razini bliskosti, polovica mladih (44 posto) je nasilje doživjelo od njima bliskih prijatelja, a 38 posto od nekog poznatog s kim nije u bliskom odnosu.

- Ovaj podatak je visoko alarmantan, jer nam ukazuje da je ovo tip nasilja koji se ne prekida kad mladi čovjek izađe iz škole, već traje konstantno u njegovom životu. S druge strane, postavlja se pitanje je li izloženost nasilju ono na što tinejdžer pristaje kako bi sudjelovao u društvenim odnosima i zapravo je spreman podnositi nasilje u strahu od vršnjačke isključenosti - stoji u zaključcima istraživanja koje je provedeno pod okriljem riječke udruge za unapređenje kvalitete života 'Let'. 

Mladi ljudi su u nešto većoj mjeri nasilje doživjeli od mladića nego od djevojaka, no te su razlike nezamjetne te se može zaključiti da vršnjačko nasilje jednako čine i mladići i djevojke, u jednakoj mjeri se pojavljuje jedan ili više počinitelja. Tek 20 posto mladih je nasilje doživjelo od miješane skupine mladića i djevojaka, što nas navodi na zaključak da postoje rodno uvjetovani obrasci nasilja kojeg čine djevojke u odnosu na nasilje koje čine mladići.

Razloge izloženosti nasilju mladi pripisuju zabavi drugih (i to njih 40 ili 73 posto onih koji su imali iskustvo nasilja). U 16 posto slučajeva navodi se osveta kao razlog, a u 11 posto povođenje za vršnjačkim pritiskom. Dodatnih 7 od 55 mladih ne zna koji je razlog.

- I ovaj podatak je zastrašujući, jer ako je zabava dominantan motiv činjenja nasilja, to nam ukazuje da mladi ljudi duboko nisu svjesni svojih postupaka ili nemaju dostatnu razinu emocionalne i socijalne osjetljivosti - upozorava se u zaključcima. 

Među mladima različite dobi i spola nema značajnijih razlika u tome jesu li ili nisu doživjeli nasilje, no postoji tendencija da iskustvo nasilja imaju mlađi sudionici. Tako je prosječna dob mladih koji su doživjeli nasilje 19 godina, a onih koji nisu 19,7 godina. Osim toga, 37 posto maloljetnika je doživjelo cyberbulling te 29 posto punoljetnika. To nam ukazuje ili da je svijest o ovom problemu sve veća, i/ili je zaista riječ o problemu novijeg vremena.

Djevojke i mladići su u podjednakoj mjeri doživjeli nasilje na Internetu s time da su djevojke u malo većem riziku, odnosno nasilje je doživjelo 29 posto mladića i 31 posto djevojaka. Statistički se značajno razlikuju mladi prema razini obrazovanja te su nasilje putem Interneta u najvećoj mjeri doživjeli gimnazijalci (njih 45 posto), a manje mladi u srednjim strukovnim školama (30 posto) i mladi na fakultetu (21 posto). 

Što se tiče iskustva počinjenja nasilja putem Interneta, 92 posto mladih (90 posto mladića i 93 posto djevojaka) u uzorku nije nikada sudjelovalo u nasilju prema drugima putem Interneta. Od 14-ero mladih koji imaju takvo iskustvo, razloge podjednako nalaze u zabavi, osveti i vršnjačkom utjecaju, pokazalo je istraživanje.  

Inače, većina mladih iskazuje da točno zna što je cyberbulling (njih 73 posto ili 132), dok 24 posto zna otprilike. Samo četvero mladih ne zna što je cyberbulling. Među maloljetnicima koji znaju točno što je cyberbulling njih je 71 posto, dok je među punoljetnicima taj postotak nešto veći i iznosi 74 posto.

No, razlika u dobi je neznatna pa tako oni mladi koji su upoznati s pojmom u prosjeku imaju 19,5 godina, dok oni koji su slabije upoznati u prosjeku imaju 19,4 godine. Ovaj podatak ohrabruje te ukazuje kako mladi već i u ranijim fazama dobivaju informacije o ovom rastućem društvenom problemu, zaključuju autori studije. 

S pojmom su više upoznate djevojke (njih 76 posto) u odnosu na mladiće gdje njih 67 posto zna što je cyberbulling. S pojmom su također više upoznati mladi u gimnazijama (njih 79 posto) i na fakultetima (njih 78 posto) u odnosu na mlade u srednjim strukovnim školama (njih 65 posto).

Mladi su označavali u kojoj mjeri pojedine tvrdnje predstavljaju cyberbulling te su u velikoj mjeri potvrdno odgovorili kako pojedine tvrdnje odgovaraju cyberbulling-u. Tako je 97 posto mladih cyberbulling prepoznalo u tvrdnji širenje laži ili objavljivanje fotografija koje za cilj ima osramotiti nekoga na društvenim mrežama te u tvrdnji da je to i slanje pogrdnih poruka ili prijetnji putem platformi za dopisivanje.

Nešto manje mladih, njih 87 posto, prepoznalo je virtualno zlostavljanje u tvrdnji lažno predstavljanje i slanje neugodnih poruka u ime nekog drugog. Relevantno znanje mladih se ne odnosi samo na znanje o ovom fenomenu, već je važno dobiti uvid i u to znaju li kome se mogu obratiti za pomoć. Tu su rezultati nešto lošiji, pa iako većina mladih zna što je cyberbulling, većina ne zna kome se žrtve mogu obratiti za pomoć, upozoravaju stručnjaci. 

Veća znanja o tome gdje žrtve mogu pronaći pomoć imaju djevojke u odnosu na mladiće i, što je zanimljivo, mlađi ispitanici te očito i to postaje dio njihovog obrazovanja. Tako mladi koji znaju gdje se može potražiti pomoć u prosjeku imaju 19,06 godina, a oni koji ne znaju imaju 19,71 godinu.

Iz tog razloga veća znanja o tome gdje se može dobiti pomoć imaju mladi u gimnaziji i mladi u strukovnoj školi, a najmanje je mladih na fakultetu koji to znaju. Ono što je zanimljivo jest da su mladi koji znaju gdje potražiti pomoć (njih 68), kada je riječ o drugima koji su žrtve cyberbulling, kao izvor pomoći označavali policiju, stručne osobe i nastavnike/profesore. Roditelje je označilo 39 mladih (57 posto), dok su drugi ljudi iz neformalnog okruženja, poput prijatelja, označeni znatno rjeđe.

Međutim, na pitanje gdje bi mladi čovjek da je ono osobno žrtva nasilja na Internetu potražila pomoć, rijetko su označeni formalni izvori podrške, a puno češće neformalni. Tako bi se čak 124 mladih (69 posto) obratilo roditeljima i potom prijateljima (66 posto), a 24 posto mladih bi se obratilo nastavnicima, profesorima ili stručnim osobama. Još 78 njih bi se obratilo policiji ili pravnoj pomoći (43 posto). a čak 11 ili 6 posto mladih se ne bi nikome obratilo.

U istom istraživanju mlade se ispitivalo i o ovisnosti o Internetu. Čak 35 posto njih tvrdi da može bez problema izdržati jedan dan bez pristupa Internetu, dok 17 posto njih ne može zamisliti dan bez Interneta. Većina mladih (48 posto) bi mogla izdržati jedan dan, ali bi im to bilo teško.

Mladi najčešće pristupaju Internetu koristeći mobilni telefon (99 posto) te nešto rjeđe putem laptopa (87 posto). Većina mladih provodi nekoliko sati na Internetu. U prosjeku borave na društvenim mrežama čak 3 do 5 sati dnevno, a najčešće koriste Instagram (49 posto), Facebook (19 posto) te TikTok (12 posto) i Snapchat (10 posto). Starijim ispitanicima je teže prihvatiti dan bez Interneta, no istovremeno provode manje vremena dnevno na društvenim mrežama.

- Na ukupnom uzorku naših ispitanika, možemo zaključiti da postoji nekoliko zaštitnih čimbenika kad je riječ o prevenciji cyberbullinga. Prije svega, mladi su u velikoj mjeri upoznati s ovim fenomenom te izražavaju potrebu da se o temi govori sve više što ukazuje da su svjesni problematike. Osjećaju da bi mogli u velikoj mjeri pomoći prijatelju/ici koji se nađu u takvoj situaciji, i u tim slučajevima su skloni formalnim izvorima podrške. No, naišli smo na čitav niz zabrinjavajućih podataka. Tako je značajan udio mladih (čak 30%) već imalo iskustvo nasilja putem Interneta. Nadalje, većina njih je nasilje doživjela od njima nekog bliskog ili poznatog (pa i prijatelja) što ukazuje da je ovo oblik nasilja koji nikada ne prestaje i od kojeg žrtva ne može pobjeći.

Osobito zabrinjava da su motivi počinjenja nasilja 'iz zabave', što ukazuje na određenu okrutnost i neosjetljivost koja postoji među mladima. Iako mladi znaju što je to nasilje putem Interneta (cyberbulling), gotovo polovica njih ne zna kako mogu zaštititi svoje privatne informacije i fotografije od zlouporaba.

Također, kada su u pitanju drugi, skloniji su aktiviranju formalne pomoći, no kada je riječ o njima samima više su skloniji neformalnim izvorima podrške (roditeljima i prijateljima), a manje formalnima koji imaju i društvenu moć kojom mogu pomoći. Nadzor roditelja je prisutan kod oko 30 posto mladih, no tendencija jest da se taj nadzor smanjuje i da ga mlađi ispitanici rjeđe doživljavaju - stoji u zaključcima istraživanja. Rezultati zabrinjavajuće ukazuju da se povećava rizik od ovisnosti o Internetu te da mladi danas sve više borave na društvenim mrežama.

Najčitaniji članci