Lifestyle

Komentari 0

Žive fasade od bilja i mahovine su sve popularnije - građanima osiguravaju kvalitetniji zrak

Žive fasade od bilja i mahovine su sve popularnije - građanima osiguravaju kvalitetniji zrak

Znanstvenici su razvili posebnu vrstu betona iz koje mogu rasti mahovina, gljivice i drugi organizmi koji gradske zgrade pretvaraju u pročišćivače zraka

Španjolski znanstvenici razvili su porozni beton koji djeluje kao hranjiva podloga za mahovine, gljivice i druge organizme otporne na sušu. Tim materijalom grade prototipove uredskih zgrada, zahvaljujući kojima će organizmi upijati više ugljičnog dioksida i zagađivača u zraku te će biti učinkovitiji pročišćivači od tisuća stabala istovremeno ispuštajući kisik, piše Returntonow.

POGLEDAJTE VIDEO: Mikroplastika u Jadranu

Samo jedna klupa prekrivena mahovinom djeluje kao 275 stabala, a nevjerojatno je kakav učinak ima cijela zgrada sagrađena od ovog materijala.

To je izvrsno rješenje za prenapučene gradove u kojima nema mjesta za velika područja na kojima bi sadili stabla. Ideja vertikalnih vrtova ili zelenih fasada u trendu je već nekoliko desetljeća, no za sada je u funkciji na samo 60 zgrada u cijelom svijetu.

Naime, one zahtijevaju određene strukturalne zahvate koji će omogućiti sadnju bilja na određenu podlogu na zgradi.

Ovaj projekt cijeli bi pothvat mogao podignuti stepenicu više. Naime, beton se sastoji od tri sloja. Unutarnji je sloj vodootporan i služi za zaštitu zidova od vlage.

Srednji je sloj biološki i on upija vlagu koja potom potiče razvoj organizama poput mahovina i gljivica. Vanjski je sloj premaz koji omogućuje prolaz vlage do srednjeg sloja, ali onemogućuje njezino isparavanje.

Vegetacija u ovom slučaju služi i kao izolacija zgrade te pomaže regulirati temperaturu prostorija te smanjuje emisiju iz grijalica i klima uređaja.

Najčitaniji članci