Majmuni i psi se smiju, a svoj jezik imaju dupini i slonovi

Životinje već tijekom prvih dana života prilagođavajući se okolini svladaju vještine potrebne za preživljavanje. Mladunci uče na različite načine, najčešće kroz igru i borbu s drugim mladuncima, ali i od iskusnih pripradnika svoje vrste. Tako se pripremaju za kasniji život u kojem ih čeka čuvanje potomaka ili cijele skupine od grabežljivaca ili pribavljanje hrane. 

Lovljenje plijena zahtijeva brzu odluku pa životinje moraju misliti kako nadmudriti lovinu jer u protivnom mogu uginuti od gladi. Mačke su jedne od najuspješnijih lovaca, a love vrebanjem u zasjedi ili šuljanjem do plijena. Za razliku od njih, psi love u čoporima.

Kitovi i dupini razgovaraju

Dupini i kitovi unutar svojih skupina imaju "rječnik" kojim se međusobno upozoravaju na opasnosti ili informiraju o nalazištima hrane.

Psi, čimpanze i štakori se smiju

Znanstvenici vjeruju se da čimpanze, psi pa i štakori mogu smijati te da su tu sposobnost razvili prije nego ljudi govor. Oduševljeni dupini i zabavni majmuni također se mogu pohvaliti osmijehom na svojim licima.

Mravi se sporazumijevaju kemikalijama

Mravi imaju 10 do 20 kemikalija smještenih u različitim žlijezdama na tijelu, ovisno o vrsti kojoj pripadaju. Ovisno o kemikaliji koju mrav ispusti, svojoj družini signalizira alarm, poziva  na ručak, informira da je pronašao novi izvor hrane ili organizira vojnu strategiju, ukoliko ih netko napada. Mravlja organizacija je gotovo besprijekorna uzme li se u obzir njihova brojnost i discipliniranost u izvršavanju zadataka.

U svijetu slonova, vole se klepećući ušima 

Poput dupina, i slonovi imaju svoj jezik, sačinjen od zvukova i govora tijela. On se proteže od mrmljanja niske frekvencije do visokofrekventnih zvukova rike, laveža, trubljenja i frktanja. Većina slonovskih zvukova nalazi se ispod granice ljudskog sluha, ali oni se međusobno čuju i prepoznaju signale iako su kilometrima udaljeni. Istraživač Joyce Pool, koji se već 20 godina bavi proučavanjem ovih golemih bića, svjedočio je pozdravu slonova koji se nisu vidjeli jako dugo. 

- Zatrčali su se jedan prema drugome, glava visoko podignutih, klepećući ušima. Čak su i surle stavili jedan drugome u ista kako bi izrazili radost što se vide - ispričao je Pool.

Pčele plesom pokazuju drugima gdje je hrana

Potraga za hranom ozbiljan je zadatak za pčele. Ona koja je otkrije mora ostalima dojaviti gdje ju je našla, a to pokazuje specifičnim ritmom plesa i usmjeravanjem repa u određenom smjeru. Ako je hrana u blizini košnice, pčela izvodi tzv. kružni ples. Ples u kojemu zadak usmjerava u nekom smjeru sugerira da je izvor hrane udaljen više od 80 metara. Tako plesom otkriva i smjer i udaljenost.