REAGIRAJTE NA VRIJEME
Znakovi koji otkrivaju da bi vam arterije mogle biti začepljene
Začepljene arterije često ne uzrokuju simptome sve dok nisu ozbiljno sužene ili potpuno blokirane. Zato je važno prepoznati suptilne znakove koje vam tijelo možda šalje
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku pogledajte znakove koji vam govore da bi vam arterije mogle biti začepljene.
BOL U PRSIMA ILI ANGINA. Osjećaj stezanja u prsima nije nešto što treba zanemariti. Bol u prsima, poznata i kao angina, često je jedan od prvih znakova začepljenih arterija. Javlja se kada srčani mišić zbog suženih koronarnih arterija ne dobiva dovoljno krvi bogate kisikom. Nelagoda se može osjećati kao pritisak, stezanje, punoća ili bol u prsima.
Bol se može širiti prema rukama, vratu, čeljusti ili leđima. Najčešće se javlja tijekom fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa, a smanjuje se u mirovanju. Anginu ne treba ignorirati jer može biti znak da srce ne dobiva dovoljno kisika. Ako se ovi simptomi pojave prvi put ili se pogoršavaju, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
KRATKOĆA DAHA. Ostajete li bez daha nakon penjanja stepenicama koje vam prije nisu predstavljale problem? Kratkoća daha može biti povezana sa slabijim radom srca. Kada srce zbog suženih ili začepljenih arterija ne može učinkovito pumpati krv, može doći do nakupljanja tekućine u plućima. To otežava disanje, osobito tijekom fizičke aktivnosti. Možete primijetiti da dišete ubrzanije nego inače ili da teško dolazite do zraka čak i pri manjem naporu.
Nije uvijek riječ samo o slabijoj kondiciji. Trajna zaduha, osobito ako se pojavila iznenada ili se pogoršava, može biti znak da srce radi pojačano kako bi nadoknadilo smanjen protok krvi. O promjenama u disanju potrebno je razgovarati s liječnikom.
UMOR I SLABOST. Osjećate li se stalno iscrpljeno, čak i nakon kvalitetnog sna? Neobjašnjiv umor i slabost ne moraju biti samo posljedica užurbanog načina života, nego mogu upućivati na to da srce i krvne žile ne rade optimalno. Kada su arterije sužene, srce mora ulagati više napora kako bi krv dopremilo do cijelog tijela. Taj dodatni napor može uzrokovati iscrpljenost i osjećaj slabosti čak i nakon jednostavnih aktivnosti.
Možete primijetiti nagli pad energije, teškoće pri obavljanju svakodnevnih zadataka ili potrebu za češćim odmorom. Ako umor traje dulje vrijeme i ne odgovara razini aktivnosti, o tome je dobro razgovarati s liječnikom. Takve promjene mogu imati brojne uzroke, ali ih ne treba zanemariti.
UTRNULOST ILI HLADNOĆA U EKSTREMITETIMA. Utrnulost ili osjećaj hladnoće u rukama i nogama mogu biti više od obične slabe cirkulacije. Kada se arterije suze zbog nakupljanja plaka, dotok krvi u udove može biti smanjen. Zbog toga se može pojaviti osjećaj hladnoće, osobito u šakama i stopalima.
Mogu se javiti i trnci, utrnulost ili osjećaj „mravinjanja“. Ti simptomi ponekad se pojavljuju čak i u toplom okruženju, a mogu biti praćeni promjenom boje kože. Ako su hladnoća ili utrnulost trajne, izraženije samo na jednoj strani tijela ili praćene bolovima, potrebno je obratiti se liječniku.
VISOK KRVNI TLAK. Visok krvni tlak, odnosno hipertenzija, posebno je opasan jer često ne uzrokuje nikakve prepoznatljive simptome. Iako sam po sebi ne dokazuje da su arterije začepljene, važan je čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila. Kada su arterije sužene i manje elastične, srce mora snažnije pumpati kako bi krv prolazila kroz njih, što može dodatno povećati tlak u krvnim žilama.
Redovito mjerenje krvnog tlaka iznimno je važno jer dugotrajna hipertenzija može oštetiti stijenke arterija i povećati rizik od daljnjeg nakupljanja plaka. Ako su vrijednosti često povišene, potrebno je razgovarati s liječnikom. Promjene životnih navika, lijekovi ili njihova kombinacija mogu pomoći u regulaciji krvnog tlaka i zaštiti krvožilnog sustava.
NEPRAVILAN RAD SRCA. Nepravilan srčani ritam, odnosno aritmija, može biti povezan s različitim srčanim problemima. Kada je dotok krvi do srca smanjen, može doći do poremećaja njegova uobičajenog ritma. Osoba tada može osjećati lupanje srca, ubrzane otkucaje, preskakanje ili treperenje u prsima.
Povremeni nepravilni otkucaji ne moraju uvijek biti opasni, ali učestale ili dugotrajne epizode treba provjeriti. Ako su praćene vrtoglavicom, slabošću, boli u prsima ili kratkoćom daha, važno je što prije potražiti liječničku pomoć.
BOL U ČELJUSTI ILI NELAGODA U VRATU. Upornu bol u čeljusti ili vratu ne treba uvijek pripisivati napetosti mišića ili problemima sa zubima. Kada je dotok krvi do srca smanjen, bol se može širiti prema čeljusti, grlu ili vratu. Nelagoda se često opisuje kao tupa bol, pečenje ili pritisak koji se povremeno pojavljuje i nestaje.
Simptomi se mogu pojačati tijekom fizičkog napora ili stresa, a ublažiti u mirovanju. Budući da ih je lako zamijeniti za zubobolju ili istegnuće mišića, važno je obratiti pozornost na ponavljanje i druge prateće znakove. Ako su bolovi učestali ili se javljaju uz bol u prsima, zadušenost, mučninu ili vrtoglavicu, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć.
EREKTILNA DISFUNKCIJA KOD MUŠKARACA. Erektilna disfunkcija ne mora biti povezana samo sa seksualnim zdravljem, nego ponekad može upozoravati na probleme s krvnim žilama. Za postizanje i održavanje erekcije potreban je dobar protok krvi, a sužene arterije mogu ograničiti dotok krvi u različite dijelove tijela.
Iako erektilna disfunkcija može imati brojne uzroke, uključujući stres, hormonalne promjene, lijekove i druge zdravstvene tegobe, kod nekih muškaraca može biti jedan od ranijih znakova krvožilnih problema. Ako poteškoće traju dulje vrijeme ili se ponavljaju, preporučuje se otvoreno razgovarati s liječnikom kako bi se provjerilo opće i kardiovaskularno zdravlje.
BOL ILI GRČEVI U NOGAMA TIJEKOM HODANJA. Bol ili grčevi u nogama tijekom hodanja, poznati i kao klaudikacija, mogu upućivati na smanjen dotok krvi u mišiće nogu. Nelagoda se najčešće javlja u kukovima, bedrima ili listovima tijekom kretanja, a obično se smanjuje nakon odmora.
Bol može biti tupa, grčevita ili praćena osjećajem umora i težine u nogama. Često se pojavljuje nakon približno iste udaljenosti hodanja. Ako se simptomi ponavljaju, postaju izraženiji ili se javljaju pri sve manjem naporu, potrebno je razgovarati s liječnikom jer mogu biti znak bolesti perifernih arterija.
VRTOGLAVICA ILI OŠAMUĆENOST. Iako vrtoglavica može imati brojne uzroke, učestala ošamućenost ponekad može biti povezana sa smanjenim dotokom krvi u mozak. Osoba može imati osjećaj okretanja prostora, nestabilnosti ili kao da će se onesvijestiti, osobito pri naglom ustajanju ili tijekom fizičkog napora.
Takvi simptomi mogu biti zabrinjavajući ako se često ponavljaju ili se pojavljuju zajedno s boli u prsima, nepravilnim radom srca, slabošću ili kratkoćom daha. Ošamućenost može pratiti i poremećaje srčanog ritma. Ako se vrtoglavice ponavljaju, pogoršavaju ili remete ravnotežu, potrebno je razgovarati s liječnikom.
NEOBJAŠNJIVO ZNOJENJE. Iznenadno hladno znojenje bez jasnog razloga ne mora biti posljedica nervoze ili visokih temperatura. Kada srce zbog suženih arterija mora raditi pojačano, može se aktivirati stresni odgovor organizma i izazvati naglo, obilno znojenje.
Najčešće je riječ o hladnom i ljepljivom znoju koji se može pojaviti na prsima, rukama, vratu ili gornjem dijelu leđa, tijekom napora ili čak u mirovanju. Ako se takve epizode ponavljaju, osobito uz bol u prsima, mučninu, vrtoglavicu ili kratkoću daha, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
OTICANJE NOGU, GLEŽNJEVA ILI STOPALA. Primjećujete li da su vam cipele tijekom dana sve tijesnije? Oticanje nogu, gležnjeva ili stopala, medicinski poznato kao edem, može imati različite uzroke, a ponekad je povezano i sa slabijim radom srca. Kada srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito, tekućina se može početi nakupljati u donjim dijelovima tijela.
Otok je često izraženiji nakon dugotrajnog stajanja ili sjedenja, a može se smanjiti nakon podizanja nogu. Pritiskom prsta na natečenu kožu ponekad ostaje udubljenje. Ako je oticanje trajno, pogoršava se ili se javlja uz kratkoću daha, bol u prsima, umor ili nepravilan rad srca, potrebno je obratiti se liječniku.
RANE KOJE SPORO ZACJELJUJU. Rane koje zacjeljuju sporije nego inače mogu biti jedan od suptilnih znakova oslabljene cirkulacije. Kada su arterije sužene, do kože i drugih tkiva dolazi manje krvi, kisika i hranjivih tvari potrebnih za obnovu. Zbog toga posjekotine, ogrebotine i druge manje ozljede mogu trajati dulje ili se lakše inficirati.
Takav problem često je izraženiji na nogama i stopalima, gdje je cirkulacija dodatno opterećena. Ako rane uporno ne zacjeljuju, ponavljaju se ili izgledaju sve lošije, potrebno je obratiti se liječniku kako bi se provjerila cirkulacija i isključili drugi mogući uzroci.
IZNENADNE PROMJENE VIDA. Iako se zamućen vid često pripisuje umoru očiju ili starenju, nagle promjene vida mogu upućivati na ozbiljan problem s cirkulacijom. Kada su arterije koje opskrbljuju oči sužene ili začepljene, mogu se pojaviti zamućenje, tamne mrlje ili privremeni gubitak vida na jednom oku.
Neki ljudi takav simptom opisuju kao spuštanje zastora preko oka. Iako epizoda može trajati kratko, ne smije se zanemariti jer može biti znak prolaznog ishemijskog napada, odnosno „mini moždanog udara“. Ako se vid naglo promijeni, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
MUČNINA ILI GUBITAK APETITA. Dugotrajna mučnina ili iznenadan gubitak apetita mogu imati brojne uzroke, a ponekad se javljaju i uz srčane tegobe. Smanjen protok krvi i pojačan napor srca mogu biti povezani s probavnom nelagodom, osjećajem mučnine ili manjkom interesa za hranu.
Simptomi su posebno zabrinjavajući ako se pojavljuju zajedno s boli ili pritiskom u prsima, kratkoćom daha, hladnim znojem, vrtoglavicom ili izrazitom slabošću. Ako se mučnina ponavlja bez jasnog razloga ili je praćena drugim znakovima srčanih problema, potrebno je što prije potražiti liječnički savjet.
BOL U LEĐIMA. Iako se bol u leđima najčešće povezuje s nepravilnim držanjem, istegnućem mišića ili promjenama na kralježnici, u rijetkim slučajevima može biti povezana i s poremećajem cirkulacije. Bol koja se javlja tijekom hodanja ili fizičkog napora, a smanjuje nakon odmora, osobito ako je praćena boli, slabošću ili utrnulošću nogu, zahtijeva liječničku procjenu.
Važno je naglasiti da začepljene arterije nisu uobičajen uzrok spinalne stenoze. Ona najčešće nastaje zbog degenerativnih promjena i suženja prostora unutar kralježnice, dok bolest perifernih arterija češće izaziva bol i grčeve u nogama tijekom kretanja. Ako je bol u leđima dugotrajna, pogoršava se ili se pojavljuje uz druge srčane i krvožilne simptome, potrebno je razgovarati s liječnikom.
PROMJENE NA NOKTIMA. Promjene na noktima ponekad mogu biti povezane sa slabijom cirkulacijom u prstima. Nokti mogu postati lomljivi, promijeniti boju ili razviti izraženije uzdužne brazde. U nekim slučajevima javlja se i takozvano batićasto zadebljanje prstiju, pri kojem se vrhovi prstiju zaobljuju, a nokti zakrivljuju prema dolje.
Ipak, promjene na noktima mogu imati mnogo drugih uzroka, uključujući manjak hranjivih tvari, gljivične infekcije, bolesti pluća ili druge zdravstvene tegobe. Ako promjene traju, pogoršavaju se ili se pojavljuju zajedno s drugim simptomima poput kratkoće daha, boli u prsima ili hladnih ekstremiteta, potrebno je obratiti se liječniku.
DIJAGONALNA BORA NA UŠNOJ RESICI. Dijagonalna brazda na ušnoj resici, poznata kao Frankov znak, proteže se od donjeg dijela ušnog otvora prema rubu resice. Neka su istraživanja pronašla povezanost između te promjene i povećanog rizika od koronarne bolesti, no sama bora ne znači da su arterije začepljene.
Točan razlog moguće povezanosti nije potpuno razjašnjen. Pretpostavlja se da bi mogao biti povezan s promjenama elastičnog tkiva koje se s godinama događaju i u krvnim žilama i u ušnim resicama. Ako se takva brazda pojavi na oba uha, osobito uz druge kardiovaskularne simptome ili čimbenike rizika, korisno ju je spomenuti liječniku.
BOLESTI DESNI. Bolesti desni, osobito parodontitis, ne utječu samo na zdravlje usne šupljine. Upala desni može uzrokovati krvarenje, povlačenje zubnog mesa, neugodan zadah i, u težim slučajevima, gubitak zuba. Istraživanja su pronašla povezanost između bolesti desni i većeg rizika od srčano-žilnih bolesti, no parodontitis sam po sebi ne znači da su arterije začepljene.
Bakterije i upalni procesi iz usne šupljine mogu dospjeti u krvotok te potencijalno pridonijeti općoj upali u organizmu. Ako su desni često crvene, natečene ili krvare tijekom četkanja i čišćenja zubnim koncem, potrebno je posjetiti stomatologa. Redovita oralna higijena i stomatološki pregledi važni su ne samo za zube i desni nego i za cjelokupno zdravlje.
GUBITAK DLAKA. Iako gubitak kose i dlaka može imati brojne uzroke, smanjena cirkulacija ponekad može utjecati na njihov rast. To se osobito odnosi na prorjeđivanje ili nestanak dlaka na nožnim prstima, stopalima i potkoljenicama, što može biti jedan od znakova bolesti perifernih arterija.
Koža na tim područjima može istodobno postati sjajna, glatka ili zategnuta. Nagli ili neuobičajeni obrasci gubitka dlaka ne znače nužno da su arterije začepljene, ali ih vrijedi provjeriti, osobito ako se pojavljuju uz hladna stopala, bol u nogama tijekom hodanja, utrnulost ili rane koje sporo zacjeljuju.
PROBLEMI S PAMĆENJEM I ZBUNJENOST. Povremena zaboravljivost može biti uobičajena, no trajne promjene u pamćenju, koncentraciji ili razmišljanju ne treba zanemariti. Smanjen dotok krvi u mozak može utjecati na kognitivne sposobnosti pa se mogu javiti poteškoće s prisjećanjem nedavnih događaja, usredotočenošću ili osjećaj česte zbunjenosti.
Neki takvo stanje opisuju kao „maglu u glavi“ koja ne prolazi. Ipak, problemi s pamćenjem mogu imati brojne uzroke, od stresa i manjka sna do nuspojava lijekova i neuroloških bolesti. Ako su promjene nagle, izražene ili ih primjećuju i bliske osobe, potrebno je obratiti se liječniku, a iznenadna zbunjenost zahtijeva hitnu procjenu.
PROMJENE NA KOŽI. Suptilne promjene na koži ponekad mogu upućivati na oslabljenu cirkulaciju. Kada je dotok krvi smanjen, koža može postati bljeđa, poprimiti plavičastu nijansu, osobito na šakama i stopalima, ili biti hladnija na dodir.
Kod nekih se ljudi može pojaviti i mrežast, mramoriran uzorak na koži, poznat kao livedo reticularis. U težim slučajevima mogu nastati i male bolne ranice na potkoljenicama ili stopalima. Budući da takve promjene mogu imati brojne uzroke, trajne ili izražene promjene, osobito uz bol, utrnulost ili rane koje sporo zacjeljuju, treba provjeriti kod liječnika.
UČESTALE INFEKCIJE. Česte prehlade, respiratorne infekcije ili infekcije mokraćnog sustava mogu imati brojne uzroke, ali same po sebi nisu pouzdan znak začepljenih arterija. Na učestalost infekcija češće utječu oslabljen imunitet, kronične bolesti, stres, manjak sna, prehrana, lijekovi ili izloženost uzročnicima.
Slabija cirkulacija može otežati zacjeljivanje tkiva i povećati rizik od infekcija rana, osobito na nogama i stopalima kod bolesti perifernih arterija. Ako se infekcije često ponavljaju, traju dulje nego inače ili su praćene ranama koje sporo zacjeljuju, potrebno je razgovarati s liječnikom kako bi se utvrdio pravi uzrok.
HRKANJE I APNEJA U SNU. Glasno hrkanje, osobito kada je praćeno prekidima disanja tijekom spavanja, može upućivati na apneju u snu. Ovaj poremećaj sam po sebi nije dokaz začepljenih arterija, ali je povezan s povećanim rizikom od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i drugih kardiovaskularnih problema.
Osoba često nije svjesna prekida disanja, no partner može primijetiti glasno hrkanje, hvatanje zraka ili kratka razdoblja bez disanja. Pretjerani dnevni umor, jutarnje glavobolje i osjećaj neispavanosti također mogu biti upozoravajući znakovi. Ako se ti simptomi ponavljaju, preporučuje se razgovor s liječnikom i procjena kvalitete sna.
UPORAN KAŠALJ. Dugotrajan suhi kašalj najčešće je povezan s bolestima dišnog sustava, alergijama, refluksom ili lijekovima, no ponekad se može javiti i kod srčanih tegoba. Kada srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito, tekućina se može nakupljati u plućima i izazvati kašalj, osobito u ležećem položaju.
Kašalj se može pogoršavati noću ili pri ležanju, a ublažiti kada osoba sjedne. U težim slučajevima može se pojaviti pjenušav iskašljaj, ponekad s primjesom krvi. Ako kašalj traje tjednima, javlja se uz kratkoću daha, oticanje nogu, bol u prsima ili izražen umor, potrebno je što prije obratiti se liječniku.
PROBAVNE TEGOBE. Kronične probavne smetnje najčešće su povezane s bolestima probavnog sustava, no u rijetkim slučajevima mogu nastati i zbog smanjenog dotoka krvi u crijeva. Takvo stanje naziva se mezenterična ishemija, a može uzrokovati bol u trbuhu nakon jela, osobito nakon obilnijeg obroka.
Uz bol se mogu pojaviti mučnina, povraćanje, proljev i nenamjerni gubitak tjelesne težine. Neki ljudi počinju izbjegavati hranu jer očekuju da će se bol ponovno javiti. Ako su probavne tegobe uporne, pogoršavaju se nakon jela ili su praćene mršavljenjem i drugim kardiovaskularnim simptomima, potrebno je obratiti se liječniku.
PROŠIRENE VENE. Istaknute vene na nogama, uključujući proširene i paučinaste vene, najčešće su povezane s venskom insuficijencijom, a ne sa začepljenim arterijama. Nastaju kada venski zalisci ne rade pravilno pa se krv zadržava u nogama, zbog čega vene postaju šire, vijugave i vidljivije.
Mogu biti praćene osjećajem težine, boli, peckanja, svrbeža ili oticanja nogu, osobito nakon dugotrajnog stajanja. Naglo nastale, bolne i otečene vene, osobito samo na jednoj nozi, zahtijevaju liječničku procjenu kako bi se isključio krvni ugrušak. Trajne ili izražene promjene također je dobro provjeriti kod liječnika.
NEOBJAŠNJIVO DEBLJANJE. Naglo povećanje tjelesne težine bez promjena u prehrani ili razini aktivnosti ponekad može biti povezano sa zadržavanjem tekućine. Kada srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito, tekućina se može nakupljati u tijelu, osobito u nogama, gležnjevima i stopalima.
Takvo povećanje težine može se dogoditi tijekom nekoliko dana i često je praćeno oticanjem, kratkoćom daha ili izraženim umorom. Ipak, neobjašnjivo debljanje može imati brojne druge uzroke, uključujući hormonalne promjene, lijekove i bolesti bubrega ili štitnjače. Ako je porast težine nagao i praćen drugim kardiovaskularnim simptomima, potrebno je obratiti se liječniku.
