Lifestyle

Komentari 9

Znate li zašto se oko božićne pšenice stavlja crvena traka?

Znate li zašto se oko božićne pšenice stavlja crvena traka?

U nekim krajevima je to bio dan koji su neudane djevojke s nestrpljenjem čekale. Na sv. Luciju su uzele 13 papirića pa na 12 njih ispisale imena momaka koji su im zapeli za oko

Sijanje pšenice 13. prosinca, na dan sv. Lucije, je najpoznatiji i najrašireniji običaj u našim krajevima. On simbolizira život i priziva obilje te plodnost. Kada naraste, oko pšenice se stavi crvena traka za koju se vjeruje da štiti od uroka. U sredinu ide svijeća koja donosi svjetlo u život.

Inače, sv. Lucija je zaštitnica ratara, duhovnih i tjelesnih slijepaca, lađara, staklara, pisara, krojača i vratara.

No osim sijanja pšenice, postoje još neki narodni običaji. Pa su tako u davna vremena žene prognozirale vrijeme za nadolazeću godinu prema danima od sv. Lucije do Badnjaka.

To se zvalo brojanice ili Lucijin kalendar, a izgledalo je otprilike ovako:

Punih 12 dana pratile su vrijeme, i to iz sata u sat pa bilježile situaciju (kiša, snijeg, oblačno, vjetrovito, sunčano, zaleđeno itd.). Na osnovu tih podataka izrađivale su meteorološki kalendar za godinu pred njima. 

Svaki dan do Badnjaka povezivale su s jednim mjesecom iduće godine:

Ako je, na primjer, 13. prosinac bio pretežno oblačan, tada će i siječanj biti uglavnom takav, otkriva portal narodni.net.

Umjesto sv. Nikole dolazila je sv. Luca

U Dalmaciji, na otocima i nekim dijelovima Slavonije djecu se nije darivalo na sv. Nikolu već na sv. Lucu.  Roditelji su im u čarapama ili papučama ostavljali slastice, slatkiše ili suho voće.

U nekim krajevima je to bio dan koji su neudane djevojke s nestrpljenjem čekale. Na sv. Luciju su uzele 13 papirića pa na 12 njih ispisale imena momaka koji su im zapeli za oko.  Jedan papirić su ostavile prazan. Presavinule su ih nekoliko puta tako da ne vide na kojem papiru što piše. Isto ovo radili su i dečki ako su željeli saznati koju curu će oženiti. 

Potom su svakog dana do Božića jedan bacale u vatru, a za Božić su otvorile zadnji. Ime na papiriću značilo je da će se udati za tog momka, a ako je papir bio prazan, tada su na udaju u idućoj godini mogle zaboraviti.

Postojao je još jedan sličan običaj. Slobodne djevojke su na sv. Luciju postile pa legle na spavanje. Vjerovale su da će se udati za mladića kojeg su tu noć sanjale, otkriva portal katolik.

Nekada su djeca i mladi imali običaj na sv. Luciju uzeti tikvu, izdubiti je i napraviti joj otvore za oči nos i usta - tako da izgleda što sablasnije. U nju bi stavili zapaljenu svijeću pa tako hodali od kuće do kuće pa tikvu približili prozorima i tako plašili ukućane. Uz to su ponavljali "Ide baba Luca, po selu se smuca". Ukućani bi tada otvarali vrata i darivali  ih jabukama, novcem, slasticama...

Odrasli su znali omotati se u bijelu plahtu pa su tako hodali selom i plašili djecu da moraju biti dobra. U rukama su držali tanjur s nožem i životinjske oči.

Postojao je i običaj da se 13. prosinca počinje izrađivati drveni stolčić koji bi trebalo završiti do Badnjaka. Tada ga se nosilo u crkvu na polnoćku jer se vjerovalo da je s njega moguće vidjeti vještice.

POGLEDAJTE PRVI DIY SERIJAL U HRVATSKOJ:

Najčitaniji članci