Znate li zašto Uskrs nazivamo i Vazam? Evo što znači ta riječ

Uskrs se često naziva i Vazam. Vazam je starohrvatska riječ koja se koristi umjesto riječi Uskrs, ali vezuje se i uz sveto trodnevlje.  To je razlog zašto je često u ovo blagdansko vrijeme čujete - Vazam, Vazmeno trodnevlje, Vazmena svijeća, Vazmeno janje, Vazmena liturgija...

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:42

Đakovo: Radionica ukrašavanja uskrsnih jaja voskom u kući Reichsman | Video: KanalRi

STAROHRVATSKA RIJEČ

Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi, i to ne svugdje, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso. 

Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

- Naziv Vazam (kajk. Vuzem) osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje: Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju, tj. Uskrs. Neki ga povezuju s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdoblje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso - pojasnili su nam i u Župi Sv. Peregrina mučenika u Umagu.

U knjigama 'Uvod u katoličku liturgiju' koja je izdana u Zadru 1993. te u knjizi 'Pastoralna teologija liturgijskih slavlja' izdanoj u Zagrebu 1973. godine pojašnjeno je riječ Uskrs (starohrv. Vazam) u našem jeziku te u još nekim slavenskim jezicima označava glagolsku radnju u kojoj netko ili nešto izrasta, razvija se, započinje život, nastaje i opet oživljava.

Riječ Uskrs tako vjernicima daje na znanje, na neki način, da Bog daruje novi život preminulom čovjeku, ali i zamrloj prirodi koji pod njegovim svetim utjecajem oživljavaju. 

DOMAĆI MOTIVI 'Moje uskršnje pisanice krase tradicionalne hrvatske perlice'

Slično značenje imaju engleska riječ 'Easter' i njemačka 'Ostern', koje su nastale od imena saksonske božice Eostre koju su slavili tijekom proljetnog ekvinocija, a vežu se za proljeće i buđenje prirode.

S druge strane, romanska grupa europskih jezika korijen riječi koje se vezuju za Uskrs vuku iz starozavjetne riječi 'Pasha' (u prijevodu - prelazak), svetkovine u čast Božje spasonosne intervencije tijekom izlaska Izraelaca iz egipatskog ropstva, odnosno prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina. 

Naglasak se stavlja na Kristovu muku, smrt i uskrsnuće, a sam taj događaj opisan u Bibliji neki zovu i 'novozavjetnom Pashom', prenosi medjugorje-info.com.