Dolaskom u divljinu vi ste gost koji je ušao na tuđi teritorij. Uz lovce i krivolovce opasnost za kućne ljubimce su zmije, divlje životinje, a ponajviše otrovne biljke
Pripremite kućne ljubimce na: Ups, mislim da sam vidio zmiju
Šetnja sa psom u prirodi nezaboravno je iskustvo. Vlasnici dobivaju svjež zrak i razgibavanje svih mišića, dok psi dobivaju toliko željenu slobodu. Mogu trčati i glupirati se do mile volje ne mareći hoće li ih udariti automobil ili pak hoće li smetati drugim ljudima. Ono što vlasnici kućnih ljubimaca često zaboravljaju jest da šume i planine imaju svoje stanovnike koji su, ako ih se uznemiri, psima i mačkama potencijalnu opasnost. Uz nezaobilazne krpelje, razne vrste komaraca i insekata najveća prijetnja su zmije otrovnice, divlje svinje, medvjedi, otrovne gljive, klasovi trave i ostale biljke.
Zmije opasnije za mačke
Prema riječima Ivana Cizelja iz Zoološkog vrta grada Zagreba, na području Hrvatske postoji 16 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Puno su veća prijetnja mačkama koje se često igraju sa zmijama, a pritom ih znaju i ugristi. Ako ih je ugrizla otrovna zmija mačku treba odvesti veterinaru, ali Cizelj dodaje kako je riječ o malom postotku stradavanja kućnih ljubimaca.
Ako dođe do ugriza zmije potrebno je ostati miran i potražiti najbližeg liječnika
Ipak Cizelj upozorava: Zmije ljude, a i većinu drugih životinja (osim plijena), smatraju predatorima, i zato se nastoje maknuti u što kraćem roku. Ako naletite na zmiju, najjednostavnije je samo je zaobići, a nikako ne pokušavati uloviti ili ubiti iz razloga što se ona obraniti može samo ugrizom. Ako pak ugriza, potrebno je ostati miran u što većoj mjeri i potražiti najbližeg liječnika. Zmiju nakon ugriza nije potrebno loviti jer protuotrov za sve vrste hrvatskih zmija otrovnica je isti.
Otrovne biljke
Za četveronožne ljubimce puno su opasnije biljke od cvijeća, preko raznih vrsta trava do naročito opasnih gljiva. Prisjetite se samo nedavnih slučajeva trovanja otrovnim mrazovcem kojeg su iskusni berači zamijenili s ljekovitim medvjeđim lukom. Kako za ljude, te biljke otrovne su i za životinje. Na popisu otrovnih biljaka koje možemo naći u prirodi, ali i u vrtovima su prugasti sunovrat, razne vrste paprati, ljiljani, zumbuli, irisi i tulipani. Biljke su to koje najčešće izazivaju poremećaje crijeva tj. proljeve i grčeve u želucu.
Pripazite što vaši psi grickaju, pogotovo štenci koji su radoznaliji od odraslih pasa
Na popisu biljaka koje su jako otrovne i mogu izazvati puno ozbiljnije probleme su šafran, cvjetni grm, tigrasti ljiljani, ukrasni ljiljani, naprstak, narcisi, đurđice, bršljan i slak. U pravilu najčešće nije otrovna cijela biljka, već njezin pojedini dio poput lukovica, sjemenki, korijena, ali budući da je otrovne biljke teško razlikovati od neotrovnih savjetujemo vam da pripazite što vaši psi grickaju, pogotovo štenci koji su radoznaliji od odraslih pasa. Izuzetak je tzv. pseća trava koju psi jedu kako bi izazvali povraćanje. Lako je prepoznatljiva po dugim zelenim listovima.
Klas trave
Kad već spominjemo trave ne smijemo zaboraviti niti klasove trave koji nisu otrovni, ali su jako opasni pogotovo za pasmine nižeg rasta te za pse koji imaju dugu dlaku. Riječ je o biljkama koje je nemoguće zaobići, a među vlasnicima pasa klas je poznat i kao divlji ječam, lastavica i strelica. Izgledom podsjeća na klas žita. Poput strelice ta travka se može zapiknuti bilo gdje na tijelu, ali najčešće je to na ušima i između prstiju. U slučaju da se zaplete u dlaku ili pak zabije između prstiju na šapicama vlasnici će je bez problema sami otpetljati ili izvaditi.
Poput strelice ta travka se može zapiknuti bilo gdje na tijelu, ali najčešće je to na ušima i između prstiju
U većini slučajeva klas trave neće otpasti sam od sebe jer ima tendenciju stalnog probijanja u kožu/uši, a što je duže zabijena predstavlja veću opasnost i teže ju je izvaditi bez pomoći veterinara. Gljive pak spadaju u posebnu skupinu. Među najotrovnijim su zelena pupavka, muhara, ludara, smrdljiva suncobranka, ali popis tu nije konačan. Kao i u slučaju trava i cvjetova također vam savjetujemo da pripazite da vaš pas ne jede gljive.
Poštujte prirodu
Dolaskom u šumu ili planinu vi ste gost koji je ušao na tuđi teritorij. Divlje životinje u većini slučajeva nećete niti primijetiti jer se one boje ljudi i potrudit će se izbjeći susret s vama bez obzira radilo se o zecu i vjeverici ili pak medvjedu i divljoj svinji. Napadaju kada se osjećaju ugroženo, pogotovo ako brane mladunčad.
Za kraj, kada govorimo o prijetnjama iz prirode ne treba zaboraviti krivolovce koji vrlo često, iz čiste zabave ubijaju pse. Lovci pak ubijaju pse i mačke koji se nađu na krivom mjestu u krivo vrijeme. Omogućuje im to zakon o lovstvu koji dozvoljava ubijanje pasa i mačaka lutalica odnosno pse i mačke koje se unutar lovišta kreću bez nadzora.