Native sadržaj

Komentari 30

Evo na što sve treba obratiti pozornost prije kupnje dezinfekcijskog sredstva

Evo na što sve treba obratiti pozornost prije kupnje dezinfekcijskog sredstva

Jeste li znali da antiseptici i dezinficijensi nisu ista stvar i da nisu svi virusi jednako otporni na njih? Donosimo vam smjernice koje će vam pomoći da odaberete najučinkovitije sredstvo u borbi protiv virusa

Potražnja za dezinfekcijskim sredstvima veća je nego ikad. Koristimo ih za osobnu higijenu, u kućanstvu, autu i kontaktu s okolinom te upravo zato treba biti vrlo oprezan i znati da nije baš svaka boca na kojoj piše antiseptik ili dezinficijens pravo rješenje. U tekstu nam predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, prof. dr. sc. Ivana Mareković, otkriva što sve kupac mora imati na umu i koje to stavke na bočici moraju biti zadovoljene kako bismo bili sigurni da smo kupili ispravno sredstvo.

Tekući antiseptik, u gelu ili pjeni?

Sredstva s učinkom uništavanja virusa i bakterija različita su, a njihova pogrešna primjena može biti štetna. Zbog toga prilikom kupnje treba pripaziti na sastav, koncentraciju, deklaraciju, način uporabe i doziranje te svakako omjer cijene i dobivenog proizvoda.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za higijenu ruku prije svega se preporučuju alkoholni antiseptici s etilnim, propilnim, izopropilnim alkoholom ili kombinacijama navedenih alkohola, čiji udio u proizvodu mora biti od 60 do 95 posto. Prof. dr. sc. Mareković ističe kako su miris i konzistencija također vrlo važni pri odabiru jer oni poslije mogu utjecati na to koliko ćemo antiseptik često koristiti. Međutim, bez obzira na to je li riječ o tekućini, gelu ili pjeni, učinkovitost je ista.

- Smatra se da se antiseptici u obliku gela sporije suše. Oni se, kao i antiseptici u obliku pjene, lakše nanose, tj. ne kapaju s ruku kao tekućina, ali su skuplji. Alkohol u antisepticima kod česte primjene uzrokuje suhoću kože, pa se zbog toga u proizvode dodaju emolijensi kao što su glicerol, propilen glikol i aloe vera, koji pospješuju hidraciju kože - objašnjava prof. dr. sc. Mareković.

Koja je razlika između antiseptika, dezinficijensa i sapuna?

Dezinfekcijska sredstva, antiseptici i sapuni primjenjuju se sa zajedničkim ciljem uklanjanja mikroorganizama i prevenciji nastanka bolesti. Ovi pojmovi često se upotrebljavaju i zbog toga ih je važno razlikovati. Prof. dr. sc. Mareković ističe kako se dezinficijensi koriste isključivo na neživoj okolini, kao što su medicinski instrumenti, oprema ili površine, a antiseptici za primjenu na koži i sluznicama čovjeka radi uklanjanja, inhibicije rasta ili inaktivacije mikroorganizama.

Sve vrste sapuna su biorazgradive te djeluju na bakterije i na viruse s lipidnom ovojnicom (tu pripada i koronavirus) te ih možemo koristiti svakodnevno.

Navedena sredstva važno je primjenjivati prije jela i pripreme hrane, prije doticanja lica ili maske na licu, nakon uporabe toaleta, boravka na javnome mjestu, nakon kašljanja, kihanja i ispuhivanja nosa, doticanja domaćih životinja i slično - preporučuje prof. dr. sc. Mareković.

Čišćenje i dezinfekcija dva su različita pojma

Čišćenjem se uklanjaju masnoća, ostaci hrane i nečistoće kao i velik dio bakterija, a dezinfekcijom se uklanjaju mikroorganizmi.

- Prije dezinfekcije površinu je važno dobro očistiti, u protivnom dezinficijens neće prodrijeti kroz nečistoću. Dezinficijensi za uporabu u kućanstvu mogu biti dostupni u obliku tekućine, spreja ili maramica. Treba imati na umu da spužvice i krpe za čišćenje mogu biti sredstva širenja mikroorganizama i zbog toga ih je potrebno redovito prati ili zamijeniti novima - ističe prof. dr. sc. Mareković.

Neki oblici bakterija žive tisućama godina

Nisu svi virusi i bakterije jednako otporni na antiseptike i dezinficijense.

- Neki oblici bakterija, kao npr. Clostridium spp, stvaraju spore koje se smatraju najotpornijim postojećim oblikom života i njihov opstanak i preživljavanje nakon tisuće godina otkriveno je u ekstremnim uvjetima kao što je ledeni pokrov na Greenlandu. Virusi s lipidnom ovojnicom, u koje pripada i SARS-CoV-2, osjetljiviji su, a neovijeni virusi (npr. norovirus, rinovirus, adenovirus, rotavirus i enterovirus) otporniji su na djelovanje antiseptika - objašnjava prof. dr. sc. Mareković.

Respiratorni virusi poput koronavirusa šire se tako što kapljicama i sluzi preko sluznice očiju, nosa i usta uđu u tijelo. Zato se on često prenosi putem ruku, a alkoholni antiseptik najpraktičnije je rješenje kad se nalazimo izvan kuće.

A kad je riječ o dezinfekciji javnih prostora i ustanova, sredstva moraju zadovoljavati kriterije određene Europskim normama. Primjerice, EN 14476 označava djelotvornost proizvoda u uklanjanju virusa. Ako nosi oznaku Europske norme, to znači da je dezinficijens ispunio zahtjeve testiranja u kojem se ispituje njegova sposobnost u smanjenju mikrobnog opterećenja u suspenziji ili na određenim površinama do određene razine.