Evo što je o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji najviše zanimalo naše građane

Danas se često govori o važnosti ulaganja u sustave osobne štednje, bilo da je riječ o oročenoj štednji ili štednji u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, gdje se svako ulaganje ulaže u investicije i tako oplođuje. U sklopu velike kampanje Moja mirovina, iz pitanja građana jasno je da ovakav oblik štednje pobuđuje interes građana, što potvrđuje podatak da broj štediša u trećem stupu iz godine u godinu raste.

Štednja je uvijek preporučljiva, a računica jednostavna - što ranije počnemo, steći ćemo više novca koji će nam pomoći da se financijski osjećamo sigurnijima u starosti. Dobrovoljna štednja podrazumijeva mogućnost da sami kreirate, ovisno o svojim potrebama i željama, štedni plan, a uplatama u treći mirovinski stup ostvarujete pravo na raspolaganje uplaćenim iznosima i na odabir investicija u koje želite uložiti.

No kao i sa svime u životu, s dobrovoljnim oblikom štednje dolaze razna pitanja na koja nam trebaju odgovori kako bismo bili sigurni da je odluka koju smo donijeli zaista zalog za bolju budućnost i sigurniju starost. Svakog će zanimati uvjeti, naknade, isplativost i održivost štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pa smo odlučili odgovoriti na neka od najčešće postavljanih pitanja.

Mogu li izgubiti uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju?

Dobrovoljna mirovinska štednja izuzeta je od ovrhe i nemoguće ju je izgubiti. Mirovinska štednja na vašem računu u dobrovoljnome mirovinskom fondu (DMF) vaša je imovina. Kao takva, ona ne pripada mirovinskom društvu i nije dio njegove imovine, pa ne može biti dio stečajne, likvidacijske ili ovršne mase. Ulaganja su zakonom propisana, a poslovanje mirovinskih fondova i društava za upravljanje pod nadzorom su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i drugih mjerodavnih državnih institucija.

Mogu li nastaviti štedjeti u DMF-u kad odem u mirovinu?

Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima nema ograničenja, tako da i u mirovini možete nastaviti štedjeti, a s vremenom možete zatražiti i novi izračun mirovine. Visina uplate također je proizvoljna - dovoljno je uplaćivati malo, a dugoročno možete kapitalizirati velike iznose.

Kako mogu promijeniti svoj DMF? 

Svoj DMF možete promijeniti u bilo kojem trenutku, kad god poželite. Štednju prenosite u drugi DMF, a ako mijenjate i društvo koje upravlja fondom, platit ćete naknadu, koja može iznositi najviše 2,5 posto od ukupnog iznosa imovine na osobnom računu.

Mogu li štednju uplaćivati za maloljetno dijete? 

Štednja u dobrovoljnome mirovinskom fondu je fleksibilna, prilagodljiva i bez ograničenja, što ujedno znači da članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu biti i maloljetne osobe na čije ime se vrše uplate. Naravno, sav novac na računu imovina je djeteta.  

Što je s naknadama dobrovoljnih mirovinskih fondova?

Svaka financijska usluga dolazi s određenom vrstom naknada. Prema Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i propisima HANFA-e, mirovinsko društvo može naplatiti izlaznu i upravljačku naknadu. Upravljačka naknada i naknada banci skrbniku obračunavaju se od ukupne imovine fonda. Naknada za upravljanje Fondom iznosi 1,8 posto godišnje od ukupne imovine Fonda umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja.

Naknada depozitaru naplativa je od strane mirovinskog društva te iznosi 0,022 posto godišnje. Naknada za poslove skrbništva obračunava se dnevno na osnovi vrijednosti ukupne imovine mirovinskog fonda umanjene za iznos svih obveza fonda s osnove ulaganja, a isplaćuje se depozitaru jedanput mjesečno, drugog radnog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Naknada koja se na teret članova Fonda plaća depozitaru utvrđena je ugovorom o obavljanju poslova depozitara zaključenim između mirovinskog društva i depozitara.

Bitno je napomenuti da se izlazna naknada ne zaračunava u slučajevima isplate mirovine putem Društva, u slučaju smrti člana Fonda i ako je došlo do odgovarajuće odluke Društva te u slučajevima kad član Fonda prenosi sredstva s osobnog računa u Fondu u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje radi početka isplate mirovine ta kad član Fonda prenosi sredstva na osobni račun otvoren u drugom fondu, ali kojim upravlja isto društvo.

Od 1. siječnja 2019. ulazna naknada se ne naplaćuje, čime se uz sve pogodnosti dobrovoljne mirovinske štednje, a to su državni poticaji od 15% za zaposlenike i porezne olakšice za poslodavce ova vrsta štednje čini još atraktivnijom.

A možda najvažnije pitanje koje se, nastavno na naknade, nameće jest ulaze li naknade u izračun državnih poticajnih sredstava. Odgovor je potvrdan jer cjelokupan iznos doprinosa uplaćenih u Fond tijekom godine osnova je za obračun državnih poticaja, u što su uključene i naknade.

Promjenom perspektive i potrošačkih obrazaca, usvajanjem inteligentnijih načina gospodarenja novcem i svojom imovinom, ulaganjem u dobrovoljne načine štednje, financijska stabilnost nadomak je ruke.