Powered by UMFO
Nakon što je početkom 2019. pravo na dodatak uz mirovinu, koje su ranije koristili samo umirovljenici iz I. stupa, prošireno i na one koji su za mirovinu štedjeli i u II. mirovinskom stupu, broj onih kojima se isplati izabrati kombiniranu mirovinu raste
Krajem 2018. imali smo tek 350 umirovljenika kojima se kombinirani oblik štednje isplatio, dok je u listopadu 2020. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) isplaćivalo 3880 mirovina iz drugog stupa. Među prvim umirovljenicima s kombiniranim mirovinama u početku su bili oni s iznadprosječnim plaćama, a sad se granica isplativosti kombiniranih mirovina pomalo približava prosječnim plaćama.
Kod mirovina koje su u isplati, drugi stup čini između 10 i 30 posto ukupne mirovine. Kad se, pak, uspoređuje samo razdoblje tijekom kojega su ljudi štedjeli paralelno, tako da su se doprinosi dijelili na način da 15 posto ostaje u prvom, a 5 posto odlazi na račun u drugom mirovinskom stupu, iznos mirovine iz drugog stupa za to razdoblje pomalo doseže polovicu mirovine iz prvog stupa. Iako u prvom stupu ostaje 75 posto doprinosa, mirovine iz drugog stupa za to razdoblje idu prema tome kao da ste u drugi stup uplaćivali 50 posto doprinosa.
Na visinu mirovine općenito utječe duljina radnog staža i visina plaće, odnosno visina uplaćenih doprinosa. U prvom stupu na to utječe i aktualna vrijednost mirovine (AVM), koja predstavlja mirovinu za jednu godinu staža kod korisnika starosne mirovine koji je imao prosječnu plaću. Početnu vrijednost AVM odredila je država, s ciljem da se ograniči rast troškova za mirovine u državnom proračunu. Zbog toga se prijevremene starosne mirovine penaliziraju.
S druge strane, osim o visini uplata i razdoblju štednje, mirovina u drugom stupu ovisi i o prinosima koje je izabrani fond ostvario ulažući novac na tržištu, kako bi se uvećala vrijednost uplata. Sa svakom godinom radnog staža i uplatom u fond, vrijednost imovine iz koje će se isplaćivati buduća mirovina iz drugog stupa pomalo se uvećava za ostvarene prinose. Čak i u razdoblju kad ste bez posla i nema uplata u fond, fond ostvaruje prinose na tržištu koji se pripisuju vašoj imovini. A mirovina iz drugog stupa utvrđuje se na temelju aktuarskih tablica, s obzirom na očekivano trajanje života i bez ograničenja ili korekcija iznosa.
Zato se budućim umirovljenicima, umjesto odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, već sa 60 godina starosti i 35 godina staža, isplati raditi do punih uvjeta za umirovljenje, odnosno do 65. godine, jer sa svakom godinom dulje štednje i ulaganja sredstava na tržištu kapitala iznos štednje iz koje će se isplaćivati buduća mirovina raste.
Pogledajmo kako to izgleda na primjeru Ivana D., koji je rođen 1977. i prvi put se zaposlio sa 25 godina, 2002. godine, tako da će zapravo cijeli svoj radni staž štedjeti i u drugom stupu.
Uz pretpostavku da je tijekom cijelog radnog vijeka primao prosječnu plaću na državnoj razini i da odluči otići u prijevremenu starosnu mirovinu, sa 60 godina i 35 godina staža, njegova mirovina iz drugog stupa, uz prosječni prinos obveznog mirovinskog fonda od dva posto, mogla bi doseći između 8 i 9 posto njegove zadnje plaće.Odluči li Ivan, međutim, raditi još 5 godina, dakle do punih uvjeta za mirovinu, ostvarit će 40 godina staža. Njegova mirovina iz drugog stupa za 5 godina rada više uz iste uvjete štednje tad bi se mogla kretati oko 12 posto njegove zadnje plaće, čime raste i ukupna mirovina iz prvog i drugog stupa.
Važno je spomenuti da su dosad ostvareni realni prinosi obveznih mirovinskih fondova nešto viši od 2 posto, što smo uzeli u obzir u ovoj računici. Ostane li tako i kad Ivan bude išao u mirovinu, njegova mirovina iz drugog stupa mogla bi biti još povoljnija, a na nju može utjecati i radom nakon što stekne uvjete za mirovinu. Kada bi, na primjer, radio do 67 godine, mirovina iz drugog stupa mogla bi doseći oko 14 posto njegove plaće, čime raste i iznos ukupne mirovine iz dva stupa. Dodatna mogućnost za povećanje ukupnih prihoda su i uplate u treći stup, koje se posebno isplate zbog državnih poticaja na taj oblik štednje.
Kako zbog izdvajanja dijela doprinosa u drugi stup pomalo pada udio mirovina iz prvog, važno je naglasiti da će Ivan u trenutku umirovljenja dobiti dva izračuna: Jedan kao da je štedio samo u prvom stupu, a drugi na temelju stvarne štednje i moći će izabrati mirovinu koja mu se više isplati. Dakle, zbog drugog stupa ne može biti na gubitku. Pritom treba uzeti u obzir da u drugom stupu postoji mogućnost isplate 15 posto ušteđenih sredstava odjednom (ako je mirovina iz prvog stupa 15 posto viša od najniže zakonom zajamčene mirovine).
Osim toga, mirovine iz prvog stupa usklađuju se s kretanjem potrošačkih cijena i plaća, u omjeru 70:30 posto u korist višeg parametra, a one iz drugog stupa prate isključivo rast potrošačkih cijena, pa bi u vrijeme veće inflacije mogle brže rasti, što također može biti važno za odluku kod izbora mirovine.
Svi budući umirovljenici moraju znati da se mirovine iz prvog i drugog stupa oporezuju jednako. Umirovljenici imaju pravo na osobni odbitak od 4000 kuna, a na sve iznad toga primjenjuju se stope poreza od 12 i 18 posto. S obzirom da se isplaćuju iz dva različita izvora, treba znati da je porezna kartica svakog umirovljenika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji uzima u obzir osobni odbitak. Ako to ne riješite u Poreznoj upravi, RMOD mora obračunati porez, bez obzira na to što je vaša ukupna mirovina iz dva izvora manja od osobnog odbitka. No, to se može riješiti.
U slučaju da je ukupna mirovina iz oba stupa manja od iznosa osobnog odbitka, korisnik mirovine može zatražiti u Poreznoj upravi podjelu osobnog odbitka na dva isplatitelja, u postotku koji mu odgovara. U slučaju podjele osobnog odbitka, Porezna uprava dostavlja novu poreznu karticu korisnika mirovine isplatiteljima, koji na temelju toga mogu isplatiti mirovinu neoporezivo do pripadajućeg dijela osobnog odbitka. Na primjer, ako je u RMOD dostavljena porezna kartica za korisnika uz napomenu da se 90 posto osobnog odbitka koristi u HZMO-u, a 10 posto u RMOD-u, HZMO će isplatiti neoporezivo najviše do 3600 kuna, a RMOD do 400 kuna.
Na taj način možete izbjeći mogućnost da se kod ukupne kombinirane mirovine koja je manja od 4000 kuna, u RMOD-u obračunava porez na dio mirovine iz drugog stupa te da vam na račun sjedne ukupan iznos mirovine. Naravno, u slučaju da ste propustili to učiniti, svi umirovljenici kojima se kroz godinu naplati više poreza, ostvarit će pravo na povrat po godišnjem obračunu.
