Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Genijalan pokret koji je digao Hrvatsku na noge

Vjerujemo kako se još uvijek dobro sjećate katastrofalnih šumskih požara koji su 2017. godine poharali Dalmaciju i ušli u predgrađa gradova. Vatrena stihija gutala je sve pred sobom, a svi su se pitali kako popraviti ovu štetu

Foto: Guliver/Shutterstock
6 komentara

Jedan on najvećih požara zabilježenih u hrvatskoj povijesti, tzv. majka svih požara, izbio je 17. srpnja 2017. godine nešto prije ponoći na predjelu Kravar kod Tugara. Tog će se ponedjeljka sjećati mnogi jer je te noći počela borba vatrogasaca, vojnika, policajaca, stanovnika, kanadera, ali i mnogih drugih, protiv vatrene stihije koja je ušla i u sama predgrađa gradova Splita i Solina. U tim je požarima opustošeno 4500 hektara površine, no prava je šteta bila neprocjenjiva; ostala su ogromna opustošena prostranstva i crna zgarišta te je bilo gotovo nemoguće da se priroda nakon takvih katastrofa oporavi sama.

Ovoga je bio svjestan i Dan Špicerposlovni direktor Saveza izvođača, te je u suradnji s agencijom Imago Ogilvy i uz pomoć Hrvatskih šuma i tvrtke Karbon pokrenuo hvalevrijedan projekt po imenu Boranka, koji se ubrzo pretvorio u pokret. Do danas je pošumljeno oko 200.000 metara kvadratnih, a ovo je priča o projektu koji je pokrenuo i ujedinio Hrvatsku.

Fenomen Boranka - od projekta do pokreta

Nakon katastrofe koja je pogodila Dalmaciju, bilo je očigledno kako se treba nešto poduzeti. Kako kaže Špicer, izviđačima je šuma drugi dom, stoga nisu dugo čekali da pokrenu stvari.

- Nakon požara odlučili smo organizirati svoje volontere, ali i brojne druge udruge, organizacije i institucije kako bismo pokrenuli akcije pošumljavanja požarišta, no znali smo da moramo uključiti puno veći broj ljudi osim naših volontera. To, naravno, nije bio nimalo lak zadatak jer je ljude danas teško motivirati. I tu je zapravo započela priča Boranke - govori Špicer.

Kako kaže, u suradnji s agencijom Imago Ogilvy, koja je s njima u ovoj priči od samog početka, i to besplatno, osmislili su jedinstvenu kampanju. Uz pomoć Hrvatskih šuma i tvrtke Karbon od pepela u požarima izgorjelih borova napravili su posebne bojice boralice i tako je nastala Boranka.

- Uz podršku 24sata, koji se uključio u kampanju kao glavni medijski pokrovitelj kampanje, podijeljeno je oko 110.000 boralica te su svi bili pozvani da njima nacrtaju svoja stabla, zasade ih u virtualnu šumu na web-stranici boranka.hr, a za svako tako nacrtano stablo izviđači i drugi volonteri Boranke na požarištima bi posadili pravo stablo - navodi Špicer.

Uključivanje cijele Hrvatske u projekt

Kako se povećava virtualna šuma, tako na požarištima raste broj posađenih sadnica, te kako ističe Špicer, vole reći da je Boranka jedina bojanka koja stvara život iz pepela.

- Priča se brzo širila, uključile su se škole, vrtići, razne druge udruge i institucije, a kako je rastao broj uključenih, tako je rasla i javna potpora. Cijela Hrvatska crtala je stabla koja su tisuće volontera sadile u prirodi. Pošumljavanje je vrlo brzo postalo in, tako da nam se i dalje javljaju brojni zainteresirani, a izuzetno smo sretni kada nam se pridruže i primjerice cijele firme poput Raiffeisen banke - 

Kako kaže Špicer, osim što su financijski doprinijeli projektu kao glavni sponzori, ono što ih je najviše dojmilo jest način na koji se cijela banka, zajedno sa zaposlenicima, ali i partnerima, uključila u projekt Boranke i doprinijela svojom Yellow goes Green inicijativom.

- U svakoj akciji pošumljavanja sudjelovao je pun autobus zaposlenika RBA, koji su sa svake akcije odlazili nasmijani i sretni, rekao bih čak i ispunjeni dojmovima. I upravo to i jest poanta ovakve akcije – uključiti ljude i priuštiti im nezaboravan osjećaj da su pomogli u obnovi Lijepe Naše, ali da su i svojim radom pokazali primjer i mnogima drugima kako se može uživati i pomagati prirodi istovremeno. Yellow goes Green svakako je dobar primjer kako pojedina tvrtka i njezini zaposlenici zajedno mogu napraviti promjenu i učiniti svijet boljim mjestom - 

Pridružite se jer nemamo planet B

Iako je Hrvatska po pitanju pošumljenosti u samom svjetskom vrhu te je prema podacima Eurostata u posljednjih 25 godina pošumljenost Hrvatske veća za 17%, istovremeno se, kao i druge zemlje, bori s globalnim učincima klimatskih promjena. Kako ističe Špicer, one su posebno vidljive u općem rastu temperatura, suša, nametnika, vjetroloma i ledoloma, koji uništavaju milijune stabala samo u Hrvatskoj.

- Iako možemo govoriti da se šumama generalno upravlja održivo, klimatski fenomeni koji se upravo događaju već sada utječu na velike gubitke šumskih površina, a sigurno je da će se takvi događaju u budućnosti samo još intenzivirati - govori Špicer i  nadodaje kako je prošle godine u kampanji Boranka sudjelovalo 2500 volontera.

Foto: Facebook/Boranka

- Prošle godine u kampanji Boranka sudjelovalo je 2500 volontera, a ove godine 3700, tako da je u ovih godinu i nešto dana uključeno više od 6000 volontera iz svih krajeva Hrvatske. Ponosni smo da su, od njih 6000, gotovo 2000 bili upravo izviđači, ali jednako smo zahvalni svakoj volonterki i volonteru koji su pružili ruke -

Volonteri su do sada pošumljavali područja Splita, Solina, Makarske i Zadra, a za iduću sezonu planiraju i područje od Šibenika do Pelješca. Osim pošumljavanja, cilj ovog projekta jest i edukacija u vrtićima, školama i školskim knjižnicama o ljudskoj odgovornosti prema prirodi, a upravo ga to čini još izuzetnijim, usudimo se reći, pokretom.

Možda vas zanima i ovo:
Message