Hrvatska astrofizičarka o radu na najvećem teleskopu na svijetu, koji je usred pustinje
Sunce je jedna od stotina milijardi zvijezda u našoj galaksiji, a svemir sadrži milijarde takvih galaksija. Ova i slična saznanja prije više od dva desetljeća probudila su u Koraljki Mužić fascinaciju svemirom, koja nikad nije utihnula
Mnoga znanstvena istraživanja danas su usmjerena na otkrivanje života u svemiru, odnosno na to postoji li još neki planet koji bi imao uvjete za nastanjivanje čovječanstva. Ipak, dosadašnja istraživanja nisu potvrdila postojanje života izvan Zemlje niti pronašla planet koji bi je mogao zamijeniti, upućuje nas dr. sc. Koraljka Mužić, astrofizičarka, docentica na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i profesorica na Sveučilištu u Lisabonu.
- U bliskoj budućnosti počet ćemo otkrivati sve više planeta koji dijele neka svojstva sa Zemljom, ali teško ćemo moći znati u detalje kakva je 'situacija' na tim planetima i bi li uvjeti ondje bili prihvatljivi za nas. Problem je i udaljenost do ostalih zvijezda, tehnologija koja bi nam dopustila putovanje do njih još je u domeni znanstvene fantastike - objašnjava naša sugovornica.
Međutim, to ne znači da čovječanstvo, točnije - astrofizičari, neće nastaviti proučavati svemirska prostranstva i otkrivati tajne koje se kriju u njima. Zapravo, baš je nedavno uspješno lansiran svemirski teleskop James Webb, govori nam Mužić, koji će poslužiti za proučavanje nekih od najudaljenijih galaksija. U daljnjem razgovoru Koraljka Mužić otkrila nam je što ju toliko očarava u svemiru, kako je postala astrofizičarka te što bi poručila djevojčicama i djevojkama koje sanjaju o karijeri u znanosti.
Očaranost svemirom
Ona kaže da su je znanost i prirodni predmeti uvijek više zanimali od drugih područja, a da se ljubav prema astronomiji rodila u srednjoj školi. Nakon toga diplomirala je fiziku, inženjerski smjer, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, pa doktorirala na Sveučilištu u Kölnu u Njemačkoj.
- Uvijek me fasciniraju veličina i kompleksnost svemira, udaljenosti kojim baratamo, duljina života zvijezda, u kojima su milijuni godina vrlo malo, to su neke veličine koje je veoma teško uopće zamisliti. Mars je od Zemlje udaljen oko 300 milijuna kilometara, a sljedeća zvijezda najbliža Sunčevu sustavu udaljena je od Sunca 100.000 puta više od udaljenosti Zemlja - Mars. Dovoljno da vas zaboli glava, a nismo se praktički pomaknuli iz našeg malenoga kutka svemira - kaže nam.
Četiri godine u pustinji
Dosad je radila kao istraživačica na sveučilištima u Kanadi i Čileu te u europskoj zvjezdarnici Paranal, ESO; European Southern Observatory, jednoj od najvećih svjetskih zvjezdarnica. Iznenadilo nas je što je ta zvjezdarnica smještena u čileanskoj pustinji, gdje je Mužić provela čak četiri godine. Stekla je iskustvo kakvo se ne zaboravlja tako brzo.
- Imala sam prilike raditi na jednom od najvećih teleskopa današnjice i biti dijelom cijenjene grupe astronoma i inženjera. Malo je reći da smo ovisili jedni o drugima. Naime, nalazili smo se u pustinji, na oko 200 km od najbližeg naselja, i na malo manje od 3000 m nadmorske visine. Radno vrijeme ovisilo nam je o Sunčevim ciklusima, radilo se od sumraka do zore, što zimi zna biti prilično naporno jer noćna smjena traje i do 14 sati - prepričala nam je.
Požrtvovnost astronoma
Koraljka Mužić odabrala je zvanje astrofizičarke s fokusom na istraživanje, ali postoje i drugi vidovi bavljenja astronomijom, kroz edukaciju i promociju znanosti te kroz poslove više tehničke prirode, poput upravljanja teleskopima. Njezina karijera potaknula ju je na mnogobrojna "seljakanja" po svijetu, kako kaže naša sugovornica, jer astronomija je znanost koju istraživač mora pratiti, a ne obrnuto. Zato danas predaje na fakultetima u čak dvije europske države. Rekla nam je kako je uživala u svakom putovanju na koje ju je astronomija odvela, ali za svaki korak uložila je mnogo truda i rada.
Rodna ravnopravnost u znanosti
Zanimalo nas je kakva je zastupljenost žena u znanstvenim istraživanjima, odnosno kakav je položaj žena u znanosti.
- Zastupljenost žena u astronomiji općenito je malo viša nego u drugim granama fizike. Međutim, postoji nekoliko primjera kroz koje je jasno da se i one susreću s raznim preprekama i predrasudama. Recimo, u astronomiji među doktorskim studentima imate i više od 40% žena, a taj postotak pada ispod 20% kad je riječ o sveučilišnim profesorima. Pritom treba napomenuti da ovaj potonji udio ipak raste s vremenom, što znači da idemo naprijed i da će se te nejednakosti, nadam se, polako izbrisati - govori nam sugovornica ističući da ona osobno nikad nije osjetila rodnu diskriminaciju.
Zanimljiv je i podatak da svjetske zvjezdarnice sve više uvode anonimni pristup odabiru projekata za promatranje. To se pokazalo kao odlično rješenje jer, otkad izborne komisije nemaju pristup informaciji o imenu i instituciji autora projekta, postotak uspješnih projekata predvođenih ženama i mladim znanstvenicima znatno je viši.
Na kraju razgovora spomenuli smo da njezina priča može biti uzor mnogim djevojčicama i mladim ženama koje sanjaju o karijeri u astronomiji, fizici ili nekoj znanosti. Evo što nam je rekla.
- Bilo bi mi iznimno drago čuti da sam svojim radom potaknula neku mladu djevojku na znanost, ali mislim da najveća odgovornost leži u roditeljima. Poručila bi svakome čija djeca pokazuju afinitete prema znanosti da ih upišu na STEM radionice koje su prilagođene dobi polaznika i kroz koje djeca mogu na zabavan način naučiti više o znanosti, prirodnim i tehničkim predmetima. Talent je bitno razvijati, bilo u znanosti, umjetnosti ili sportu - zaključuje naša sugovornica.
