Znate li da dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti s 55 godina starosti bez obzira na to radite li još ili ste u mirovini? Osim toga, 30% iznosa na osobnom računu možete dobiti jednokratno, a sredstva možete uplaćivati i za maloljetno dijete
Mirovinski sustav u Hrvatskoj do 2002. postojao je kao javni sustav međugeneracijske solidarnosti. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) prikupljao je doprinose i bio zadužen za isplatu mirovina, imajući tad status izvanproračunskog fonda. Veliki rashodi su se, s obzirom na ratne posljedice i posljedice raspada bivše države, financirali doprinosima i transferima iz državnog proračuna, što je dugoročno značilo kraj mirovinskog sustava u RH.
Godine 2002. počela je mirovinska reforma kojom je uveden trodijelni mirovinski sustav, pa je tako prvi stup (p)ostao fond solidarnosti, a uveden je drugi stup, koji je također obvezan, a predstavlja kapitaliziranu štednju svakog osiguranika. Osim izmjena unutar postojećeg sustava, reformom je uvedena mogućnost uplata i u treći mirovinski stup, koja je u potpunosti proizvoljna.
Treći stup dobrovoljna je mirovinska štednja i sami odlučujete hoćete li i koliko uplaćivati. Rezerviran je za osobe koje žele dodatno osiguranje te se zasniva na štednji sličnoj životnom osiguranju, a svaki sudionik samostalno odlučuje o visini uloga i roku štednje te uz štednju ostvaruje prinos mirovinskog fonda te 15% državnih poticaja. Država osiguraniku uplaćuje poticaje na kraju svake godine na osobni račun u dobrovoljnome mirovinskom fondu ovisno o visini uplate, maksimalno do iznosa od 5000 kn.
S obzirom na to kako je zamišljen treći mirovinski stup, sredstva na računu vaše su vlasništvo, koje kumulirate prema željama, te su vam ona dostupna za isplatu ili ih je moguće naslijediti, što svakako čini zalog za ugodniju starost jer mirovine su danas, uplaćujete li samo doprinose, nedostatne za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba.
Osiguranik trećeg mirovinskog stupa može biti svaka punoljetna osoba s prebivalištem u Hrvatskoj, a građani imaju i potpunu slobodu pri odlučivanju o visini i dinamici uplata te se, ako žele, mogu osigurati u dva ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova istodobno. Osiguranici također mogu izabrati mirovinski program koji će im najviše odgovarati, aktivno odlučuju o imovini u koju će se investirati sredstva te imaju šire mogućnosti ugovaranja vrste i oblika mirovine.
Za razliku od drugog stupa, kod kojeg mirovinsku štednju možete početi koristiti tek kad steknete prava za mirovinu, dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti s 55 godina bez obzira na to radite li ili ste u mirovini.
Zanimljivo je spomenuti i kako je ova vrsta štednje vrlo fleksibilna, što znači da članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu biti i maloljetne osobe, na čije se ime uplaćuje štednja, koja je samo njihova imovina.
Za razliku od drugog stupa, štednja iz trećeg stupa može se početi isplaćivati kad napunite 55 godina. Štoviše, možete dobiti 30% svoje dobrovoljne mirovinske štednje kao jednokratnu isplatu. Preostali dio dobivate kroz isplatu mirovine iz trećeg stupa, i to putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili mirovinskog društva. Vlasnici imovine uz odabir isplate putem mirovinskog društva, do sredstava mogu doći u razdoblju od 5 do 15 godina.
Dugoročno održiv mirovinski sustav, u kojem se nastoji bolje povezati uplaćene doprinose i visinu mirovine te tako pružiti bolju zaštitu od rizika neizvjesne starosti, jedan je od strateških ciljeva svih dionika društva u kojem živimo. Zato je racionalno okrenuti se dobrovoljnim načinima štednje, poput uplata u treći mirovinski stup, a koje je moguće aktivirati i kreirati prema vlastitoj želji. U ovim nestalnim vremenima sigurnost sustava i osiguranika ovisit će upravo o individualnoj odgovornosti i društvenoj solidarnosti.
