Je li multitasking zaista dobra stvar ili nas dugoročno samo usporava i crpi nam snagu?

Vrijeme je za intervenciju i objektivno promatranje činjenica. Među ostalima, upravo se tom tematikom, kao i ostalima iz polja "emocionalnog zdravlja" bavi psiholog, govornik i publicist Guy Winch, dr. sc., jedan od najglasnijih kad je riječ o integraciji znanosti o emocionalnom zdravlju u naš svakodnevni život, radnu sredinu i obrazovni sustav, a koji multitasking komentira s velikim upozorenjem: "Istraživanja nam pokazuju kako multitasking može imati alarmantne posljedice. A kad kažem ‘alarmantne’, mislim to najozbiljnije". 
A slijedi deset itekako alarmantnih razloga zbog kojih biste trebali smanjiti tu praksu. 

1. Multitasking nam može stvarati probleme s memorijom 

U istraživanju iz 2016. godine kronični "media multitaskeri" ne samo da su pokazali slabosti u pamćenju, oni su pokazali slabosti u radnoj memoriji (sposobnost da pohranjujemo bitne informacije dok radimo na nečemu) i dugotrajnoj memoriji (sposobnost da pospremimo neku informaciju te se nje ponovno sjetimo nakon nekog duljeg razdoblja).

2. Multitasking može dovesti do depresije i socijalne fobije 

Istraživači su analizirali poveznicu između multitaskinga, korištenja medijskih platformi i emocionalnog zdravlja. I, iako u ovom istraživanju nisu pronašli što su pretpostavljali, rezultati su pokazali kako su se kod ispitanika koji su "multitaskali" češće pojavljivali simptomi depresije i socijalne fobije.

3. Multitasking nam može fizički oštetiti mozak

U studiji u kojoj su sudjelovali istraživači sa Sveučilišta Duke Singapore, Sveučilišta u Sussexu, Brighton te Sveučilišta College London pokazalo se da su ljudi koji su česti media multitaskeri imali smanjenu sivu tvar u mozgu, konkretnije - u područjima koja su povezana s kognitivnim kontrolama kao i regulacijom motivacije i emocija.

4. Nepotrebno se izlažemo riziku da nas udari automobil u kretnji ili da zalutamo na cestu 

Istraživači su sakupili informacije o 1400 stanovnika New Yorka koje su udarili automobili u vožnji te su otkrili da je od njih 1400 čak 280 tinejdžera bilo fokusirano na smartphone u rukama u tom trenutku… Isto kao i 140 odraslih ljudi.

5. Multitasking nas čini manje otpornima na distrakcije iz okoline

U jednom istraživanju istraživači su promatrali multitasking navike ispitanika u njihovoj kući tijekom sedam dana te su otkrili da su oni koji su u većem postotku "multitaskali" bilježili manju koncentriranost na svoje zadatke i lakše su ih ometali od onih koji nisu "multitaskali". Pretpostavka je da čovjek, kad odgovara na mnogo distrakcija u kratkom periodu, gubi sposobnost razlikovanja bitnih od nebitnih distrakcija.

6. Multitasking nas čini manje produktivnima i manje učinkovitima 

Je li multitasking zaista naša sposobnost da obavimo više stvari prije zadanog roka, kako mislimo da radimo? Rezultati velikog broja istraživanja pokazuju nam kako je istina upravo suprotna od "cijenjenog" mišljenja javnosti. Svi ispitanici koji su skakali sa zadatka na zadatak pokazali su mnogo manju produktivnost i manju učinkovitost u odnosu na one koji su završavali jedan po jedan zadatak.

7. Skakanje sa zadatka na zadatak povećava kronični stres 

Studija koja se bavila studentima i njihovim navikama učenja pokazala je kako je studentima koji se služe multitaskingom dok rade za svojim računalima proporcionalno rasla razina stresa. Konstantno bombardiranje informacijama i podražajima na koje su pokušavali odgovoriti rezultiralo je stresnim odgovorima. U drugoj studiji, s kalifornijskog sveučilišta, istraživači su pokazali kako i u uredima vlada kronično stanje stresa zbog multitaskinga. Zaposlenici koji su uvijek imali pristup svom e-mailu, samim time i stalni pristup informacijama, održavali su svoj "high alert mode" i više srčane frekvencije na uvijek istoj razini. Kronično skakanje sa zadatka na zadatak daje i kronične posljedice kad je riječ o stresu.

8. Multitasking može naštetiti vašim odnosima i vezi 

Smartphonei stvaraju instant-prijetnju u obliku multitaskinga i nepotrebnih distrakcija, ali oni predstavljaju i ozbiljan problem kad je riječ o odnosima i romantičnim vezama. I složit ćemo se s tim, malo što je iritantnije od osobe s kojom smo u društvu, a ona je uronjena nosom u svoj mobitel. Istraživači danas imaju i naziv za takvu situaciju: "techoference", a multitaskeri koji koriste svoj mobitel dok su u nečijem društvu drugoj osobi stvaraju veliko nezadovoljstvo. U drugoj studiji, sa Sveučilišta u Essexu, istraživači su pokazali da, čak i ako je mobitel samo u blizini onih koji razgovaraju, te ga nitko ne koristi, svejedno se može pojaviti komunikacijsko trenje.

9. Multitasking šteti ocjenama djece 

I to ne samo one djece koja su na satima skakala sa zadatka na zadatak nego i onih učenika koji su imali izravan pogled na njih. U jednom kanadskom istraživanju autori su pokazali kako multitasking na laptopu utječe na značajan gubitak sposobnosti pažnje kod svih koji su u izravnom pogledu na ekran laptopa. To je otprilike isti učinak kao kad u kinu netko u našem redu počne gledati u svoj smartphone, a u vidnom nam je polju. Hoćete-nećete, a pogotovo ako je radnja na filmu malo mirnija, vaša će pažnja odlutati na taj mobitel. 

10. Propuštate život… 

Ako se hvalite multitaskingom i to stvarno mislite, onda zaboravite da ćete i vi od šume vidjeti drvo ili obrnuto, ili da je čaša polupuna. Ljudi koji su vječito zauzeti obavljanjem dviju stvari istodobno ne vide ni najočitije pred sobom, tvrde istraživači sa Sveučilišta Western Washington. Točnije, čak 75% studenata koji su šetali glavnim trgom na kampusu dok su razgovarali na svoj mobitel nisu uopće registrirali klauna kako vozi po trgu na svom jednorog-biciklu. 
Stručnjaci to zovu "nenamjerna sljepoća" - u ovom slučaju šetači koji su razgovarali na telefon cijelo su vrijeme promatrali okolinu - u teoriji, ali je nisu registrirali u svome mozgu.

Za kraj - tehnika za vježbanje! 

Postoje tehnike kojima možemo pokušati kontrolirati se kad vidimo da nam fokus sve češće odlazi i da zadatke ne završavamo istom brzinom. Tehnika "Pomodoro", o kojoj više možete doznati ovdje, ili tehnika OHIO - Only Handle It Once, koju često preporučuju osobama koje pate od ADHD-a, daju rezultate svima koji žele bolje organizirati svoje vrijeme i život. Jednostavno, kako i piše - ono što krenete raditi ne prestajte dok ne završite. Stručnjaci kažu da, ako se odlučimo na ovakav princip, "OHIO", moramo biti disciplinirani te znati da, ako nam usred koncentriranog rada na pamet padne nova ideja ili zadatak, to može pričekati dok ne završimo posao na kojem trenutno radimo, a ideju zapišemo na papir.