Zaštita na radu nisu samo fizičke ozljede - psihosocijalni rizici, loši odnosi i sagorijevanje opasno narušavaju zdravlje i poslovanje. Otkrijte zakonske obveze poslodavaca i kako stvoriti stvarno zdravo radno okruženje
Mentalno zdravlje na poslu više nije tabu: Psihosocijalni rizici važan su dio zaštite na radu
Preveliko radno opterećenje, dugo radno vrijeme, loša komunikacija i narušeni međuljudski odnosi mogu ozbiljno utjecati na zdravlje radnika. Kada govorimo o zaštiti na radu, najčešće pomislimo na fizičke opasnosti i ozljede. No, postoje i manje vidljivi rizici koji se mogu razvijati postupno i negativno utjecati na zdravlje i zadovoljstvo radnika. Riječ je o psihosocijalnim rizicima povezanima s organizacijom i uvjetima rada te odnosima među zaposlenicima.
Stres je dio posla, ali ne smije postati svakodnevno stanje
Određena količina stresa sastavni je dio gotovo svakog posla, no problem nastaje kada postane dugotrajan. Preveliko radno opterećenje, dugo radno vrijeme, nejasni zadaci, nedostatak podrške i loši međuljudski odnosi mogu dovesti do nemira, tjeskobe, razdražljivosti, poteškoća s koncentracijom i spavanjem te osjećaja iscrpljenosti. Stres se može očitovati i kroz fizičke tegobe poput glavobolje i umora. Zato je važno na prve znakove reagirati na vrijeme i prepoznati što u radnom okruženju treba promijeniti.
Posljedice ne osjeća samo radnik
Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do smanjene motivacije, zadovoljstva i radne učinkovitosti, sagorijevanja te pogoršanja psihičkog i fizičkog zdravlja. Posljedice osjeća i organizacija kroz češća bolovanja i izostanke, veću fluktuaciju zaposlenika, narušene odnose te veći broj pogrešaka i nezgoda. Problem može biti i prezentizam, kada radnik dolazi na posao, ali zbog zdravstvenih ili psihičkih poteškoća ne može učinkovito obavljati svoje zadatke. Zato je briga o mentalnom zdravlju važna za dobrobit radnika, ali i za sigurnost i uspješnost organizacije.
Zakonske obveze poslodavca
Upravljanje stresom dio je sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Na razini Europske unije Okvirna direktiva 89/391/EEZ propisuje obvezu procjene rizika i poduzimanja preventivnih mjera, uključujući i psihosocijalne rizike. U Hrvatskoj Zakon o zaštiti na radu, u članku 51., propisuje obvezu poslodavca da provodi prevenciju stresa na radu, pri čemu se uzimaju u obzir organizacija rada, radno vrijeme, radno opterećenje, uvjeti rada, komunikacija i međuljudski odnosi.
Rješenja često počinju jednostavnim promjenama
Nakon prepoznavanja problema potrebno je poduzeti konkretne mjere od bolje organizacije i ravnomjernije raspodjele zadataka do kvalitetnije komunikacije, osiguravanja odmora i pravodobnog rješavanja sukoba. Mjere trebaju biti jasne, provedive i prilagođene stvarnim potrebama zaposlenika, a njihovu učinkovitost potrebno je pratiti. Upravljanje psihosocijalnim rizicima nije jednokratna aktivnost, već kontinuirani dio organizacijske kulture.
Mentalne poteškoće nisu uvijek vidljive
Anksioznost, depresija i druge poteškoće mentalnog zdravlja ne moraju biti vidljive na prvi pogled. Umor, povučenost ili poteškoće s koncentracijom mogu biti znakovi, ali ne znače nužno određenu dijagnozu. Dijagnozu mogu postaviti samo stručne osobe, dok poslodavci i kolege mogu pružiti razumijevanje i podršku. Važno je izbjegavati stigmatiziranje. Dijagnoza ne smije biti razlog da se radnik na poslu osjeća manje vrijednim ili sposobnim. Dobacivanja, neprimjereni komentari i ismijavanje mogu dodatno pogoršati njegovo stanje. Poteškoće mentalnog zdravlja nisu znak slabosti i mogu se dogoditi svakome, zato je važno graditi radno okruženje u kojem prevladavaju poštovanje, razumijevanje i podrška.
Sigurno radno mjesto znači i zdravo radno okruženje
Zaštita mentalnog zdravlja zajednička je odgovornost poslodavca, radnika i cijele organizacije. Važno je pravodobno prepoznati rizike i otvoreno razgovarati o problemima, prije nego što ostave ozbiljne posljedice. Zaštita na radu nije samo sprječavanje ozljeda, već i očuvanje mentalnog zdravlja, dostojanstva i dobrobiti radnika te stvaranje sigurnog i zdravog radnog okruženja.
Piše: Tadea Beršinić, ing. sec.
Ovlaštena osoba u ovlaštenom trgovačkom društvu i vlasnica obrta TADEA BERŠINIĆ SAVJETOVANJE.