Je li novac iz II. stupa nasljedan i kako do njega?

Svaki zaposleni građanin u Hrvatskoj član je obveznog mirovinskog fonda u koji iz mjesečne bruto plaće izdvaja 5% na osobni račun. Trenutno u obveznim mirovinskim fondovima osobni račun ima 2.078.399 osiguranika (Hanfa, srpanj 20201.), a još uvijek je najbrojnija kategorija B.

Foto: Sajema

Novac s računa članova obveznih mirovinskih fondova ne troši se za isplatu tekućih mirovina, već je to individualna kapitalizirana štednja - štednja u drugom mirovinskom stupu. Kad jednog dana ostvarimo uvjete za mirovinu, svoju mirovinsku štednju iz drugog stupa primat ćemo kao dodatak mirovini iz prvog stupa.

Novac koji se na taj način uštedi, nasljedan je i na njega nasljednici imaju pravo. No, što ako osiguranik umre prije nego li je ostvario pravo na mirovinu? Još jedno pitanje koje se javlja je - kad obitelj može naslijediti mirovinu pokojnog osiguranika u slučaju da ju je on počeo primati još za života?

Dva načina nasljeđivanja

Unazad deset godina broj članova obveznih mirovinskih fondova  koji su štedjeli u drugom stupu, a nisu dočekali svoju mirovinu na žalost se udvostručio. Godine 2010. broj zatvorenih osobnih računa zbog isplate nasljedstva bio je 473., a deset godina kasnije, točnije na datum 26.8.2021. čak 1.061 (Regos, 2021.).

Ako osiguranik umre dok je njegov novac još u mirovinskom fondu, nasljeđivanje je moguće na dva načina. Naime, ako postoje članovi obitelji koji po Zakonu o mirovinskom osiguranju imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a to su najčešće maloljetna djeca i supružnici, HZMO donosi rješenje o toj mirovini i temeljem njega, novac se, u slučaju priznanja prava na mirovinu samo iz prvog stupa, vraća iz drugog stupa u državni proračun. 

U slučaju priznanja prava na mirovinu iz prvog i drugog stupa, novac se prenosi u mirovinsko osiguravajuće društvo. Nasljednici ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu koju isplaćuje HZMO, kao i na mirovinu iz mirovinskog osiguravajućeg društva.

Drugi način je u slučaju da takvih nasljednika nema. Tada se sredstva isplaćuju nasljednicima prema Zakonu o nasljeđivanju, nakon provedene ostavinske rasprave. U rješenju koje se nakon nje donosi, mora biti navedeno da iza umrle osobe ostaju sredstva u drugom stupu i nasljednici to rješenje moraju dostaviti Regosu. Nakon toga pokreće se postupak isplate. 

Foto: Shutterstock |

Tko sve može biti nasljednik?

Kod isplate sredstava s osobnog računa umrlog člana obveznog mirovinskog fonda, nasljednici mogu biti fizičke i pravne osobe, udruge ili jedinice područne (regionalne) uprave i samouprave (npr. grad, općina). Najčešći slučajevi u kojima su nasljednici pravne osobe, udruge ili jedinice područne (regionalne) uprave i samouprave (npr. grad, općina) su kada član obveznog mirovinskog fonda umre, a članovi obitelji se odriču nasljedstva, jer su obveze umrlog člana fonda veće od njegovih potraživanja (imovine).

Mirovina iz jednog ili iz oba stupa?

Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, ukupno kapitalizirana sredstva s računa tog člana mirovinsko društvo će, u većini slučajeva, putem REGOS-a prenijeti u državni proračun. HZMO će odrediti obiteljsku mirovinu na temelju ukupnog mirovinskog staža umrlog osiguranika, kao da je štedio samo u prvom stupu. 

U slučaju da je preminuli osiguranik bio stariji od 55 godina te da je član fonda bio dulje od 10 godina, prilikom priznanja prava na mirovinu procjenjuje se koja je mirovina povoljnija za članove obitelji. Tada se utvrđuje iznos mirovine iz prvog stupa za opciju povrata svih doprinosa u državni proračun i za opciju isplate mirovine iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Kad je povoljnija kombinirana mirovina prvog i drugog stupa, sredstva iz obveznog mirovinskog fonda se prenose u mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje dodatnu mirovinu uz osnovnu mirovinu iz HZMO-a.