Jeste li znali da je najstarija otkrivena šuma na svijetu stara oko 385 milijuna godina?
Pojava šuma trajno je promijenila Zemljinu atmosferu i klimu te omogućila život kakav danas poznajemo. Zato otkriće o najstarijoj šumi na svijetu daje vrijedan uvid u naše razumijevanje Zemlje prije i nakon pojave šumskog pokrivača
Najstarija šuma na svijetu otkrivena je prije tri godine u napuštenom kamenolomu u blizini Caira u New Yorku. Utvrđeno je da su tamošnje stijene koje sadrže fosilizirano drvenasto korijenje desetaka drevnih stabala stare oko 385 milijuna godina - što je oko 140 milijuna godina starije od pojave prvih dinosaura na Zemlji.
Prva i najstarija moderna šuma
Ovo otkriće označilo je prekretnicu u povijesti Zemlje jer su upravo ta stabla bila među prvima koja su utjecala na smanjenje emisija ugljičnog dioksida iz zraka i time radikalno promijenila dotadašnju klimu. Znanstvenici kažu da je taj drastičan pad razine CO2 doveo do hlađenja Zemlje, što je moglo uzrokovati izumiranje nekih bića na kraju tog razdoblja. U isto vrijeme, smanjenje ugljičnog dioksida dovelo je do trajnog porasta razine kisika, a to je zauzvrat, nagađa se, dovelo do evolucije golemih insekata, koji su svoje idealno stanište pronašli u novonastalim šumama.
Ono što je toliko posebno i inovativno kod ovog drveća u Cairu je njegovo duboko drvenasto korijenje, koje prijašnja stabla nisu imala. Neki od nađenih fosiliziranih korijena imaju promjer od 15 centimetara i tvore 11 metara široke vodoravne radijalne uzorke koji se šire od mjesta na kojem su nekoć stajala okomita debla.
Upravo je taj razgranati sustav korijenja zaslužan za pokretanje kemijskih reakcija koje apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere i pretvaraju ga u karbonatne ione u podzemnim vodama, koji na kraju otječu u more i talože se u obliku vapnenca. Ovdje je zapravo riječ o prvim modernim stablima.
A koje je najstarije drvo na svijetu?
Titulu najstarije šume na svijetu drži šuma iz Caira, ali tu šumu čine fosilizirani ostaci a ne živa stabla. Ako potražimo koje je najstarije živuće drvo na svijetu, naići ćemo na dva stabla za koja je utvrđeno da su starija od 4500 godina!
Prigodno nazvan Metuzalem, čekinjasti bor u istočnoj Kaliforniji star je 4853 godine - što znači da je svjedočio vremenu u kojem su stari Egipćani gradili piramide u Gizi. Ipak, nedavno je Metuzalema s trona srušio 500 godina stariji patagonijski čempres iz Čilea, poznat kao Alerce Milenario ili Gran Abuelo (Pradjed).
Pitate li se kako je moguće da na svijetu postoje ovako stari organizmi? Naime, ako niste znali, stabla ne mogu uvenuti od starosti nego njihov život najčešće okončaju čovjekovo štetno djelovanje, invazivni nametnici ili vremenske nepogode. Bez njih, drveća bi zasigurno bila najstariji živući organizmi na Zemlji. Nažalost, prema nekim procjenama, drveća u gradskim sredinama u prosjeku žive samo osam godina, što je suviše kratko s obzirom na to da najproduktivniju fazu skladištenja ugljika iz atmosfere dosežu tek u desetoj godini.
Hrvatski šumski pokrivač
Što se tiče šuma u Hrvatskoj, treba napomenuti da se u tim područjima krije pravo bogatstvo. Znate li da u našim šumama ima stabala gotovo jednako koliko stanovnika na cijeloj Zemlji - oko devet milijardi? I da gotovo 50% kopnene površine Lijepe Naše pokrivaju šume? Od toga 95% šuma pripada u kategoriju prirodnih i autohtonih šuma.
Hrvatske šume spadaju među najprirodnije, najraznolikije i najzdravije šume u Europskoj uniji. Najrasprostranjenija vrsta stabla kod nas je bukva, koja čini 37% ukupnog sastava šuma i koja može živjeti od 150 od 400 godina.
Osim što je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja, šuma je savršena ekološka tvornica, kao i prava blagodat za čovjeka. Ipak, svijet se konstantno mijenja, a posljedice čovjekova štetnog utjecaja na klimu mnoge su šumske zajednice, nažalost, već osjetile. Zato je izuzetno važno zaštititi šume jer one, kao pluća našeg planeta, moraju opstati. U protivnome čovječanstvo je osuđeno na propast.
