Jedna od ključnih zamjerki pri proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, a pogotovo vjetra i sunca, je ta da oni nisu uvijek na raspolaganju. Zato je kao jedan od odgovora na taj problem razvijena tehnologija rastaljene soli, zahvaljujući kojoj solarne elektrane danas mogu proizvoditi energiju čak i dok sunca nema.

Navedena tehnologija koristi koncentriranu sunčevu svjetlost za topljenje soli, koja se čuva u tekućem obliku u izoliranom spremniku. Toplinska se energija može skladištiti i do tjedan dana te se pretvara u električnu kad je to potrebno - bilo da je dan ili noć. Ovakva je pohrana učinkovitija od skladištenja u litij-ionskim baterijama, koje su skuplje i koje se mnogo češće moraju mijenjati, prenosi Inside Climate News.

Tehnologija rastaljene soli sve se više koristi zbog niskih troškova, netoksičnosti, nezapaljivosti, visoke toplinske stabilnosti i niskog tlaka pare, ističe jedno istraživanje. Također, očekuje se da bi takav način skladištenja u budućnosti mogao zadovoljiti potrebe proizvodnje električne energije na zahtjev, što bi potaknulo povlačenje sve većeg broja postrojenja na fosilna goriva iz uporabe. 

Kriza koja je potaknula pozitivne promjene

Obnovljiva se energija često smatra novom tehnologijom, ali mogućnosti iskorištavanje snage prirode za grijanje, prijevoz, rasvjetu i mnogo toga drugoga čovjek je otkrio još davnih dana. Primjerice, uz pomoć vjetra pogonio je brodove i pokretao vjetrenjače da umjesto njega melju žito, a sunce mu je davalo toplinu tijekom dana i pomagalo da zapali vatru koja će ga grijati i uvečer. Postoji povijesni dokaz da su čak i stari Rimljani koristili obnovljive izvore energije - geotermalnom su energijom grijali domove, i to tako što su ispod podova i unutar zidova poticali kretanje toplog zraka. 

Iako su se posljednjih 500 godina ljudi okrenuli jeftinijim, ali za planet štetnijim izvorima energije, kao što su ugljen, nafta i plin, tijekom novog milenija ipak je vidljiv značajan povratak prvobitno upotrebljavanoj energiji iz čistih izvora.

Dodatan zamah razvoju obnovljivih izvora energije dala je i globalna energetska kriza, koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. Naime, prekidi u opskrbi fosilnim gorivima pokazali su prednosti domaće proizvodnje obnovljive električne energije, pa su se mnoge zemlje okrenule jačanju svojih politika obnovljivih izvora energije. Međunarodna agencija za energiju (IEA) ističe da se zbog skoka cijena fosilnih goriva diljem svijeta poboljšala konkurentnost solarne fotonaponske energije i proizvodnje energije iz vjetra u odnosu na druga goriva.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Više obnovljive energije nego ikad prije

Svijet proizvodi više obnovljive energije nego ikad prije, s tim da su energija vjetra i sunca za sada najveći izvori zelene električne energije, prenosi World Economic Forum. Prema IEA, obnovljivi izvori energije i nuklearna energija osigurat će većinu globalne opskrbe energijom do 2030. godine.

Priopćenje IEA također tvrdi da su obnovljivi izvori energije jedini od kojih se očekuje porast, a udio proizvodnje ugljena, prirodnog plina, nuklearne energije i nafte kontinuirano će padati. Uz to, proizvodnja električne energije iz vjetra i solarne fotonaponske energije trebala bi se i više nego udvostručiti u sljedećih pet godina, osiguravajući pritom gotovo 20% globalne proizvodnje električne energije do 2027. godine.

Pozitivni su trendovi vidljivi i očekuje se da će se nastaviti u pogledu zapošljavanja. Najnovije izvješće Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) potvrdilo je kako je prošle godine došlo do skoka od nevjerojatnih 700.000 novih radnih mjesta u sektoru obnovljive energije. A izvješće iz 2020. godine istaknulo je da se upravo u ovom sektoru stvara više poslova za žene - 32% globalne radne snage za obnovljive izvore energije čine žene, u usporedbi sa samo 21% u sektorima fosilnih goriva.

Tvrtka koja se okreće zelenoj tranziciji

Zelena energija i ulaganja u obnovljive izvore energije u današnje su vrijeme od iznimne važnosti, a pogotovo za velike tvrtke kao što je INA. Naša se najveća naftno-plinska kompanija tako sve više okreće zelenim tehnologijama, prati postojeće trendove te postaje važan element zelene tranzicije u svrhu ispunjavanja ciljeva Europske unije vezanih za energetsku učinkovitost, čistu energiju i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Od njezinih posljednjih postignuća u području zelene tranzicije treba istaknuti projekte izgradnje solarnih elektrana u Virju i Sisku, čije radove izvodi Končar KET. Za sada su radovi u Virju, na drugoj najvećoj solarnoj elektrani u Hrvatskoj, pri kraju, a radovi na solarnoj elektrani u Sisku još su u punom zamahu. Očekuje se da će ove elektrane godišnje zajedno proizvoditi oko 16.000 MWh električne energije, što je jednako prosječnoj potrošnji električne energije 4800 kućanstava u Hrvatskoj. Puštanje sunčanih elektrana u trajni pogon predviđeno je krajem prvog tromjesečja ove godine.

Osim što gradi dvije moderne solarne elektrane, INA ispituje i mogućnost izgradnje odobalnog vjetroparka, proizvodnje energije iz geotermalnog potencijala i proizvodnje vodika. Jedna je od rijetkih europskih energetskih kompanija koje primjenjuju EOR metodu za povećanje iscrpka nafte i prirodnog plina, pri čemu se u postojeća iscrpljena ležišta utiskuje CO₂, koji ondje ostaje trajno uskladišten. U Ini su u svoja plinska polja dosad utisnuli više od 2,7 milijuna tona CO₂. Usporedbe radi, to je gotovo 30% ukupne godišnje emisije u prometu u Hrvatskoj. Isto tako, kompanija iz godine u godinu ulaže u poboljšanje energetske učinkovitosti na svojim postrojenjima, čime dodatno pridonosi smanjenju emisija i manjoj potrošnji energije.