Cijene kvadrata posljednjih su devet godina u konstantnom rastu, a od 2015. do danas gotovo su se udvostručile, osobito kad je riječ o hrvatskoj metropoli, gdje se cijena u prosjeku penje i do 5000 eura za četvorni metar. Čak je i najam skočio na 900 eura!
No je li stanje na tržištu zaista toliko optimistično? Jesu li naša ulaganja u dostojanstvenu budućnost, kad je o nekretninama riječ, zaista toliko sigurna? Stručnjaci više nisu toliko unisoni o isplativosti ove investicije. 

Surova stvarnost na tržištu nekretnina

Za početak, slažu se stručnjaci za prodaju nekretnina, cijene rabljenih stanova neopravdano divljaju. Koliko su trenutačno nerealne, najlakše se može vidjeti prema razlici tražene i postignute cijene, kad se stanovi uopće prodaju. Jer surova stvarnost na tržištu je takva da većina starogradnje uopće ne nalazi kupce. Samo je u Zagrebu, primjerice, promet nekretninama pao za 25%.

Premda bi se iz ovog moglo zaključiti kako nam predstoji faza u kojoj će cijene kvadrata konačno početi padati, a stanovanje će postati ipak malo priuštivije, stručnjaci upozoravaju kako se ne treba prerano veseliti. Iskustvo prošle velike krize, koja je prouzročila usporedivu stagnaciju na tržištu, pokazalo je kako je za korekciju cijena trebalo stanovito vrijeme. Ni jedan prodavač, kažu, ne želi odustati od nekoliko stotina tisuća eura prodajne cijene koju si je zamislio. 

Važnost diversifikacije ulagačkog portfolija

I tako već dvije godine svjedočimo alarmantnom trendu da promet kontinuirano osjetno pada, a cijene unatoč tome i dalje rastu. Umjesto očekivanog rasta od 5% po kvadratu, cijene su posljednje dvije godine skakale za 1000-2000 eura. Imajte na umu da je prosječna realizirana cijena u centru Zagreba za rabljeni stan iznosila oko 2500 eura. Sad pojedini vlasnici traže i 4000 eura – bez ikakvog opravdanja.  

Krivicu u toj priči snose i rast štednje te konzervativni pristup ulagača, što nas dovodi na uvodnu stavku. Hrvati rijetko ulažu u bilo što osim u nekretnine. Situacija je još lošija kad se stanovi kupuju samo da bi se očuvala vrijednost kapitala. Drugim riječima, netko uloži u nekretninu, a ona stoji prazna. Dok ovo čitate, u zemlji je prazno oko 600.000 stanova. 

Dodatni mehanizam za sigurniju i mirniju starost

U takvim okolnostima sve je jasnije da isključivo oslanjanje na nekretnine više nije pametan ni siguran put prema financijski mirnijoj starosti. Tržište je nepredvidivo, cijene su prenapuhane, a promet i dalje slabi. Zato mnogi stručnjaci ističu kako je diversifikacija ulaganja postala važnija nego ikad. 

Treći mirovinski stup, odnosno dobrovoljna mirovinska štednja, funkcionira u okviru većeg broja investicijskih fondova, u koje članovi ulažu vlastiti novac. Ti se fondovi potom plasiraju na tržište kapitala s ciljem stabilnog, dugoročnog prinosa. Ključna razlika u odnosu na nekretnine jest to da su fondovi znatno diversificiraniji i strože regulirani.

Posebno je važno to što većinu ulaganja čine manje rizični vrijednosni papiri, koji tijekom slabijih ekonomskih ciklusa rizik od gubitka vrijednosti ulaganja svode na najmanju moguću mjeru.  

Ti si na potezu!

Dobrovoljna mirovinska štednja daje nam mogućnost da sami određujemo dinamiku i visinu uplata, bez pritiska tržišta i promjenjivih cijena. Možemo izdvajati redovito ili povremeno, ovisno o tome što nam financijska situacija dopušta. Uz to, svaka naša uplata dodatno se osnažuje državnim poticajem od 15%, do iznosa od 99,54 eura godišnje. Drugim riječima, već štednjom od 55,30 eura  mjesečno ostvarujemo puni godišnji državni poticaj – što je prinos koji nijedna nekretnina, pogotovo u današnjim uvjetima, ne može replicirati. 

Kako godine prolaze, uplate i prinosi se zbrajaju, gradeći stabilnu i pouzdanu financijsku osnovu za razdoblje nakon radnog vijeka – bez praznih stanova, troškova održavanja, poreza, renovacija i čekanja idealnoga kupca. Zato je ključno shvatiti da financijska pismenost nije samo razumijevanje ekonomskih pojmova nego spremnost da donesemo odluke koje dugoročno imaju smisla. A za svakoga tko želi pametnu, predvidljivu i nagrađivanu strategiju za sigurniju budućnost, dobrovoljna mirovinska štednja danas predstavlja upravo ono što tržište nekretnina više ne može pružiti: stabilnost, fleksibilnost i realan, mjerljiv prinos.