Kako do mirovine ako ste freelancer ili ako ste se iz mirovine vratili na posao?

Biti zaposlen ne znači uvijek imati stalne prihode, a čini se kako je do stalnog zaposlenja teže doći nego što uopće pomišljamo. Prekarni radnici (rad sa skraćenim radnim vremenom, rad na određeno vrijeme, sezonski rad i slično) prema podacima HZMO-a, u Hrvatskoj su 2019. godine činili 90 posto novozaposlenih i 25 posto ukupno zaposlenih.

Svi oni u mirovinsko ulažu iz doprinosa vrlo malo, a prema Eurostatu, 86,6 posto privremeno zaposlenih u Hrvatskoj, u što spadaju i oni s ugovorom na određeno, ne može se tako lako stalno zaposliti.

Obavezna isplata doprinosa

Dok zaposlenima doprinose uplaćuje poslodavac, slobodna zanimanja sama sebi uplaćuju doprinose. Mirovinski doprinosi za prvi i drugi stup obračunavaju se po stopi od 20% na osnovicu za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, koju za svaku godinu propisuje Ministarstvo financija. Uplatnice šalje REGOS, a za odlazak u starosnu mirovinu samostalna zanimanja, kao i svi ostali osiguranici, moraju ispuniti uvjete od 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

A mijenjate li poslove, važno je da nemate velike prekide u stažu i primanjima između prelaska na drugi posao. Svaki poslodavac uplaćuje 20% vaše bruto plaće za mirovinsko osiguranje u prvi i drugi stup. Kad ste odabrali svoj obvezni mirovinski fond, sve dok ga ne promijenite, svaki novi poslodavac kod promjene posla nastavlja u isti fond uplaćivati mirovinske doprinose u visini 5% vaše bruto plaće.

Za sve one koji su ostali bez posla treba naglasiti da se sav prikupljeni novac tijekom radnog vijeka nalazi na vašem osobnom računu u obveznome mirovinskom fondu i društvo koje upravlja fondom na taj novac ostvaruje prinose i u vrijeme kad eventualno nemate novih uplata doprinosa na osobni račun.

Stanje na osobnom računu možete provjeriti u bilo kojem trenutku kako biste bili sigurni da su vam svi poslodavci kod promjene posla redovito uplaćivali mirovinske doprinose i da biste znali stanje na osobnom računu u obveznome mirovinskom fondu, o kojem ovisi visina vaše buduće mirovine.

Iz mirovine na posao

Zbog malih mirovina danas su ljudi često prisiljeni dodatno raditi kako bi pokrili troškove života. Bilo da je riječ o starosnom ili prijevremenom umirovljenju, svaki umirovljenik može raditi do polovice punog radnog vremena ili povremeno na ugovor o djelu ili autorski honorar.

Upravo je korona kriza pokrenula proces povratka na posao iz mirovine zbog ozbiljnog nedostatka zdravstvenog osoblja. Zato je važno napomenuti kako postojeći propisi (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2019.) omogućava takvim umirovljenicima da nastave raditi uz zadržavanje prava na isplatu mirovine. Svi korisnici mirovine za koje se tijekom korištenja mirovine uspostavlja svojstvo osiguranika imaju prijavu na mirovinsko osiguranje i ostvaruju pravo na ponovno određivanje mirovine nakon godine dana provedene u osiguranju.

U slučaju korištenja doživotne mirovine iz drugog stupa ista se ne obustavlja ako korisnik mirovine nastavlja raditi, a svi dodatno uplaćeni doprinosi tijekom jedne kalendarske godine uračunavaju se u mirovinu početkom sljedeće godine i nastavlja se isplaćivati uvećana mirovina.

Bez sumnje, bez dodatnih prihoda ili nekog oblika štednje teško da će se u dogledno vrijeme moći, a mirovinski sustav bit će pogođen dođe li do znatnog smanjenja BDP-a i nastavka vala otkaza. I uz provođenje reformi, koje će uvijek značiti svojevrsna odricanja, mirovinski sustav bit će održiv samo ako solidarno vršimo obveze i štedimo za lakšu starost.