Kako žive najsretniji ljudi na svijetu i gdje smo mi u toj priči
Sreća nije stvar plaće ni kvadrature stana, pa zašto Skandinavci godinama vode na ljestvicama zadovoljstva? I što iz njihova načina života možemo (ili ne možemo) preuzeti? Provjerite u tekstu i riješite nagradni kviz na kraju!
Hrvatska se nalazi na čelu mnogih ljestvica. Evo, ovih dana najčešće možemo u medijima vidjeti da, prema rastu BDP-a, prednjačimo u EU. Što je, da se razumijemo, sjajan otklon prema pozitivnom dijelu spektra listi koje inače predvodimo. Još smo najdeblji na Starom kontinentu, mladi se i dalje iseljavaju iz zemlje, a liste čekanja na medicinske usluge ostaju prilično dugačke.
Zašto smo odabrali upravo ove faktore? Zato što oni čine okosnicu jednadžbe prema kojoj se računa razina sreće u svijetu. Budući da je ovih dana izašao svjež popis najsretnijih nacija na svijetu, hvatamo priliku da provjerimo zašto se Lijepa Naša ne nalazi pri vrhu tog popisa. Spoiler alert, zasjeli smo na 72. mjesto, malo ispod Rusije, Mađarske, BiH ili Izraela - koji je, bez obzira na sve, na visokom 8. mjestu. Slovenija je, usporedbe radi, 19.
Iako bi se ovo vrlo jednostavno moglo pretvoriti u žalopojku o tome kako kod nas nikad ništa ne štima ili o tome kako je trava uvijek zelenija kod susjeda, nismo spomenuli posljednju važnu kariku, koja zapravo donosi prevagu - ljudi.
Što ljudi koji žive sretnije od nas rade drugačije i što, osim vrtoglavih plaća, možemo od njih "pokrasti" kako bismo se iduće godine vinuli među najsretnije nacije koje hodaju pod suncem?
Što hladnije, to sretnije?
Ne čudi što se europski sjever ponovno našao na vrhu najsretnijih nacija na svijetu. Listu predvodi Finska, slijedi Danska, nakon koje dolaze Island, Švedska, Nizozemska i Norveška. Između potonje dvije zemlje se, prvi put u povijesti ovog sretnog mjerenja, prikrala latinoamerička zemlja. Kostarika veselo stoji na visokom šestome mjestu.
OK, izuzmemo li ovu tropsku otočnu oazu sreće, složit ćemo se s tezom da u spomenutim zemljama žive ljudi koji uživaju nevjerojatno visok životni standard. Na tom se planu, nažalost, s njima još sljedećih nekoliko godina nećemo moći mjeriti. Osim ako ne otkrijemo neko golemo uspavano naftno polje u Panonskom bazenu.
Ono što je specifično za spomenute zemlje ledenog sjevera može se sažeti u jedan koncept. Danci ga zovu Hygge, Norvežani Koselig, Šveđani Mys, Finci Kotoisuus, Islanđani Not, a Nizozemci Gezellig. I svugdje opisuje isto iskustvo: udobnost, zajedništvo, ugodu, osjećaj pripadnosti i "domaći" ambijent. Drugim riječima, (među)ljudski faktor u kompleksnoj jednadžbi života.
Što Nordijci rade drugačije?
Skandinavci nas iznenađuju svakodnevnim običajima koji nama izgledaju neobično, a zapravo imaju duboko ukorijenjenu logiku. Recimo, bez problema će u debelome minusu ostaviti dijete da spava samo vani u kolicima dok oni idu za svojim poslom. Društvo je sigurno, a hladnoća se smatra korisnom za jačanje imuniteta.
Kao što podnose hladne zime, i s emocijama se nose hladnokrvno. Naime, u skandinavskim društvima otvorene svađe uglavnom se izbjegavaju jer ih doživljavaju kao znak gubitka samokontrole i narušavanja kolektivne harmonije, a takozvano skromno hvalisanje prihvaćen je društveni obrazac. To znači da se uspjeh ne ističe otvoreno nego se umanjuje, dijeli s drugima ili prikazuje kao splet okolnosti. Takav način komunikacije smanjuje tenzije, potiče osjećaj jednakosti i pridonosi visokoj razini međusobnog povjerenja.
Takva smirenost i izbjegavanje sukoba vidljivi su i na ulicama – pješaci uvijek imaju prednost, čak i na crvenom ili na neobilježenim prijelazima.
Ono što je također ključno, ne zbližava ih usputni razgovor nego tišina. Prema nekim istraživanjima, Fincima 15-minutna tišina u razgovoru ne predstavlja nikakav problem, a mediteranske kulture tišinu percipiraju negativno već nakon 2-5 sekundi. Tako je i kod nas Hrvata, pa u trenutku šutnje svi osjećamo neodoljivu potrebu da nešto kažemo jer tišina je jednostavno nezamisliva.
Dome, slatki dome
No sreća ipak ima svoju cijenu. Zbog niza različitih faktora, koji uključuju to da Nordijci pola godine žive sami, zatvoreni u svoje stanove u mrklome mraku, od depresije pati oko 10% stanovništva. Hrvatska, recimo, bilježi najniže stope depresije u Europi. More, sunce i kave koje se razvlače u nedogled očito i nisu toliko loše. Sve da je u susjeda trava i zelenija, a krava deblja, dok se god uspješno sklanjamo od promaje, poslovično najvećeg neprijatelja sunčanog juga, možda i mi imamo kulturne prakse vrijedne izvoza na depresivni sjever.
Štoviše, da je doma ipak ljepše, zna i sve više liječnika koji se nakon godina rada u inozemstvu vraćaju kući. Poslije više od desetljeća kontinuiranog odlaska liječnika iz Hrvatske, prvi put bilježimo preokret. Tijekom 2025. godine iz Hrvatske je otišlo 70 liječnika, a 67 ih se vratilo iz inozemstva. Trend je nastavljen i ove godine, do sada su u inozemstvo otišla tri liječnika, a šest ih se vratilo u Hrvatsku, pokazuju podaci iz Atlasa hrvatskog liječništva Hrvatske liječničke komore.
Iako povratnici još čine manjinu ljudi koji dolaze u Hrvatsku, brojevi su neosporni. Hrvatska se prometnula u itekako poželjnu zemlju za život i u kratkom je vremenu postala magnet za useljenike! Kako se u narodu kaže: "svugdje je lijepo, ali doma je najljepše". Kako i ne bi kad Lijepa Naša ima ono nešto – sigurnost, prirodnu ljepotu, more koje ti je uvijek nadohvat ruke bez obzira na to gdje živiš, i činjenicu da smo, kamo god došli, uglavnom rado viđeni.
A ništa od svega toga ne bi bilo isto da nemamo ljude oko sebe – susjede koji nas pozdravljaju, razmjenjuju osmijehe i male geste dobrote. Upravo ti svakodnevni trenuci s ljudima iz okoline – onima koji će posuditi šećer kad zatreba ili donijeti kruh usput iz marketa - ili se samo osmjehnuti i prijateljski pozdraviti na cesti, čine dom toplijim i ljepšim. Ta međusobna briga i jednostavna dobrota čine hrvatsko društvo onim što jest, zajednicom u kojoj je lijepo živjeti i u kojoj se, unatoč svim izazovima, uvijek osjećamo kao kod kuće.
24sata i Studenac pokreću projekt Naši susjedi, kako bi potaknuli druženje i dobre odnose među susjedima te nagradili male geste koje nas spajaju. Pozivamo vas da riješite kratki nagradni kviz i pokušate točno odgovoriti na sva pitanja u što kraćem vremenu jer možda baš vi osvojite jedan od pet poklon paketa u vrijednosti od 30 €.
