Klimatska neutralnost - realnost ili iluzija: Kako poslovati s manje ugljičnog otiska?

Postavljanjem cilja klimatske neutralnosti na 2050. godinu, Europska unija pokrenula je proces u kojem se i privatni i poslovni subjekti motiviraju na prelazak na obnovljive izvore energije. Koliko god se ova godina prije činila kao daleka budućnost, sad nam je sve bliža i bliža, a promjene koje je potrebno poduzeti sve su hitnije.

O tome kako se dekarbonizacija provodi u praksi te koje su se promjene u načinu poslovanja dogodile kao posljedica smanjenja štetnih emisija razgovarat ćemo na panelu "Klimatska neutralnost - realnost ili iluzija: Kako poslovati bez (previše) CO₂?". Panel je dio konferencije "Bolja energija i ESG poslovanje" u organizaciji 24sata koja će biti 14. studenog u hotelu Pullman Zagreb.

Jedna od panelistica, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), Maja Pokrovac, smatra kako se sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ne razvija dovoljno brzo da bi pratio europske trendove:

- Razlog za to nije nedostatak znanja, tehnologije ni investitora nego izostanak dosljedne institucionalne podrške. Prema podacima Eurostata za drugi kvartal ove godine, Hrvatska je četvrta u Europskoj uniji po udjelu obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije, odmah iza Danske, Latvije i Austrije. Ipak, ta statistika može zavarati. Hrvatska je visoko rangirana ponajprije zahvaljujući naslijeđenim hidroelektranama, a ne novim ulaganjima ili suvremenoj energetskoj politici. Istodobno, svakog mjeseca uvozimo između 20 i 30% električne energije, što jasno pokazuje da vlastite potencijale ne koristimo dovoljno.

Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) |

Ona ističe kako ulaganje u obnovljive izvore energije više nije stvar izbora nego poslovna nužnost.

- Tvrtke koje primjenjuju načela održivog poslovanja i ulažu u obnovljive izvore energije dugoročno smanjuju troškove poslovanja i povećavaju otpornost na tržišne promjene. Ulaganje u zelenu energiju donosi im potrebnu stabilnost jer time izbjegavaju promjenjive cijene fosilnih goriva i sve veće CO₂ takse, a istodobno jačaju svoj održivi imidž. ESG pristup u početku zahtijeva dodatni angažman, ali dugoročno povećava vrijednost kompanije te olakšava pristup kapitalu jer investitori i banke sve više traže one koji mogu dokazati smanjenje emisija i odgovorno upravljanje. 

Jedna od tvrtki koje nastoje smanjiti svoj ugljični otisak je i KONČAR. Panelist Josip Ninić, predsjednik Uprave KONČAR – Električnih vozila, ističe kako poslovni sektor mora biti motor promjene, a ne promatrač.

- U KONČARU se time vodimo u svakom obliku društvenog i profesionalnog djelovanja, od proizvoda i rješenja koje razvijamo do implementacije modela za energetsku učinkovitost i dekarbonizaciju industrijskih procesa. Važnu ulogu u tome svakako imaju opsežna ulaganja i svakodnevni napori u području istraživanja i razvoja. To potvrđuju upravo naši baterijski vlakovi kao jedni od prvih takvih proizvoda u svijetu i jedini takvi proizvodi u komercijalnoj uporabi u cijeloj Europi. Također, vlastitim znanjima i usmjerenošću na digitalnu transformaciju razvijamo sustave za pametne mreže, nadzor i upravljanje potrošnjom energije. Uz to, važan doprinos pružamo kroz partnerstva s javnim sektorom, odnosno aktivnu suradnju s HŽ-om, gradovima i ministarstvima na projektima urbane mobilnosti.

Josip Ninić, predsjednik, Uprava KONČAR – Električna vozila |

Baterijski motorni vlak iz KONČARA konkretan je odgovor na izazove klimatske neutralnosti.

- Riječ je o tehnološki najsloženijem proizvodu domaće industrije koji potvrđuje zavidnu razinu znanja, kompetencija i inovativnosti hrvatskih stručnjaka, i kojim smo ozbiljno zakoračili u budućnost održive urbane mobilnosti. Vlak je razvijen za vožnju na neelektrificiranim prugama. Pokreću ga baterije nove generacije, s autonomijom do 200 km, a puni se samo 27 minuta na punionicama koje smo također samostalno razvili - objašnjava Ninić.

Još jedna branša u kojoj je vrlo važno smanjenje ugljičnog otiska je građevinska industrija, koja, prema riječima izv. prof. dr. sc. Maja-Marije Nahod (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) treba "graditi mudrije".

- Mudrije za planet i ljude. Fokusirati se na obnove postojećih zgrada i oživljavanje njihove pune uporabe, u tome je veći potencijal smanjenja CO₂ nego u novogradnji. Ova ravnoteža se jednostavno postiže: ugljični budžet zgrade mora biti važan kao i financijski budžet. Pravo je pitanje kako već nije. Ovo je vrlo osjetljivo područje jer klimatske promjene uglavnom traže jače karakteristike zgrada, a smanjenje emisija teži optimizaciji konstrukcija, racionalizaciji materijala i visokim udjelima recikliranih materijala. Digitalni alati, posebno BIM, u kombinaciji s analizama životnog ciklusa, omogućuju kvantificiranje stvarnog utjecaja svake odluke već u ranim fazama projekta. Dugotrajnost, mogućnost prilagodbe i kružno planiranje moraju postati osnovni kriteriji održivog projektiranja jer dugoročna otpornost počinje na nacrtu a ne na gradilištu.

izv. prof. dr. sc. Maja Marija Nahod, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

A kako to u praksi izgleda - koje mjere se mogu poduzeti za smanjenje CO₂ u poslovanju?

- Prvi korak je uopće mjeriti emisije i potrošnju – bez praćenja podataka ne može se upravljati ni smanjivati. Slijede brze energetske optimizacije: prilagodba radnog vremena sustava grijanja i ventilacije, ugradnja senzora i LED rasvjete te optimizacija ventilacijskih režima. Jednako važna je nabava: birati materijale i proizvode s deklaracijama o emisijama (EPD), lokalnog podrijetla. U mnogim poduzećima značajan udio emisija dolazi i iz poslovnih putovanja i logistike, pa digitalni sastanci, zajednička putovanja i planiranje transporta također imaju mjerljiv učinak. Konačno, stvaranje 'kulture ugljične svijesti', kroz male svakodnevne prakse poput smanjenja otpada, racionalne uporabe resursa i internih edukacija, dugoročno stvara organizacije koje održivost ne tretiraju kao obvezu nego kao dio vlastitog identiteta - savjetuje profesorica Nahod.

Ako vas zanima više o ovoj temi, prijavite se na konferenciju "Bolja energija i ESG poslovanje", koja će biti 14. studenog u hotelu Pullman Zagreb od 9 sati. Prijave su obavezne, a kotizacije se ne naplaćuju.

Organizator konferencije su 24sata, zlatni partner je HEP, a partneri projekta ENNA Next, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Telemach Hrvatska, KONČAR, STRABAG, Brunata i MOBIS-electronic. Službeni zeleni prijevoz konferencije je Eko taxi.