Uskoro ćemo se voziti Zagrebom u autonomnom automobilu i igrati zadnju verziju Call of Duty

Tehnologija budućnosti - peta generacija mobilne mreže - koja donosi revolucionarne promjene u svim sferama našeg života, stigla je u Hrvatsku. Nalazimo se u povijesnom trenutku u kojem imamo priliku povećati kvalitetu života čovječanstva. Uz razvoj 5G tehnologije stiže i 2,3 milijuna novih poslova u zemljama EU, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. 

O inovacijama koje će donijeti u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici i općenito cijelom gospodarstvu razgovaramo s Mirkom Sužnjevićem, docentom na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, koji se na Zavodu za telekomunikacije bavi proučavanjem videoigara i multimedijskih usluga te je autor više od 50 znanstvenih radova.

Brže, bolje, jače

Videoigre i prijenosno igranje u zadnjih dvadesetak godina uvelike su evoluirali. Dok je pojam multiplayera u '90-ima bio okupljanje oko onog jednog dečka u razredu kojem su roditelji iz inozemstva donijeli GameBoy, danas se na mobitelima igraju, prema procjenama, čak 2,4 milijarde ljudi, što je gotovo trećina ukupne svjetske populacije.

- Iako su mobilni uređaji evoluirali i mogu danas pokrenuti i igre iz najzahtjevnijeg žanra FPS (engl. First Person Shooter), ipak su najbolje i najsloženije igre rezervirane za osobna računala ili konzole te, naravno, žičane veze da se smanji ping, koliko se god može. Dolaskom 5G mreže to se mijenja - kaže docent Sužnjević.  

- Smanjenje kašnjenja u 5G mrežama i velika propusnost omogućit će široko rasprostranjivanje koncepta igara temeljenih na računalnom oblaku (engl. Cloud Gaming). Igre se kod cloud gaminga zapravo u potpunosti izvršavaju u računalnom oblaku, a korisniku se šalje video visoke razlučivosti. Da bi ovakav pristup radio, mreža mora imati vrlo malo mrežno kašnjenje i vrlo veliku propusnost, što danas u praksi nije moguće na 4G mreži. Kroz cloud gaming na mobitelu se može igrati bilo koja igra, i to bilo gdje - najavljuje Sužnjević.

Od igle do lokomotive

Danas nam je sve što želimo kupiti dostupno u svakom trenutku - s nekoliko klikova na mobitelu možemo naručiti baš sve, od igle do lokomotive. Online trgovine natječu se za naš novac u velikoj tržišnoj utakmici nudeći razne pogodnosti, poput besplatne dostave, pa čak i povrata robe. Može li bolje? Docent Sužnjević tvrdi da može.

- Prijenosi 3D modela obuće i odjeće omogućit će nam da isprobamo kako će nam određena odjevna kombinacija stajati, hoće li određeni kalup cipela žuljati ili biti prevelik. I zbog visokih brzina te modele ćemo moći vidjeti na svojim uređajima u stvarnom vremenu.

- 5G, osim povećanja propusnosti i smanjenja mrežnoga kašnjenja, pružit će mogućnost spajanja velikog broja uređaja, čime omogućuje internet stvari (engl. Internet of Things – IOT). Hladnjaci koji se spajaju na internet već su tu, a uskoro ćemo ih moći i podesiti da sami iz prodavaonice naruče namirnice koje nam nedostaju. Električne automobile moći ćemo kontrolirati s udaljenosti - puniti ih ili možda prodavati struju distributeru električne energije. Liberalizacija tržišta mjerača omogućit će da vodomjere i mjerače topline izravno spojimo na internet te ćemo, bez obzira na lokalnu infrastrukturu (postojeću WiFi mrežu), moći odabrati pružatelja usluga - kaže Sužnjević.

Druga perspektiva za bolji doživljaj

Gledanje sportskih događaja dostupno nam je na raznim platformama i aplikacijama. Nogometne utakmice možemo pratiti uživo ili na zahtjev, a HD kvaliteta napokon je postala standard i za zemaljsku TV s novim DVB T2 enkodiranjem. Danas perspektivu, odnosno kameru koja je aktivna tijekom prijenosa, diktira redatelj prijenosa. A što kad bismo o tome sami mogli odlučivati?

- Novi mediji poput volumetrijskog videa omogućit će nam promjenu perspektive - kaže Sužnjević.

- I to ne samo na razini kamera nego na razini bilo koje točke perspektive. Primjerice, mislite li da je vaš omiljeni golman trebao bolje odreagirati i ne primiti gol iz slobodnog udarca, jednostavno ćete pogledati video iz njegove perspektive i doznati koliko je zapravo vremena imao za reakciju - objašnjava nam sugovornik.

Ovakav scenarij još nije moguć, ali su istraživanja u području volumetrijskog videa vrlo intenzivna.

- Ovakvi videi će uz nove algoritme kodiranja imati vrlo velike veličine i samo najbrže mreže moći će ih prenositi u stvarnom vremenu - kaže Sužnjević.

A što se tiče samog igranja nogometa, vještina i sport neće se puno promijeniti, ipak - nove tehnologije donose i neke nove mogućnosti.

- Nismo daleko od trenutka u kojem ćemo se korištenjem bežičnih naočala za proširenu stvarnost ukomponiranih s brzinom 5G mreže moći realizirati i u nogometu na Maksimiru, Wembleyu ili u unutrašnjosti vulkana - smatra Sužnjević.

Autonomna vozila i dronovi

Iako su videopozivi iz Schwarzeneggerova "Totalnog opoziva" stvarnost, još nam nedostaju robotski samovozeći taksiji iz istog filma. Ipak se u svijetu ulaže vrlo mnogo resursa u autonomna vozila te su ona svakim danom sve bliža stvarnosti. Zanimalo nas je kakvu nam ulogu u ovom području nose nove generacije mreža.

- Zbog izrazito maloga kašnjenja 5G mreža vodi prema bržem i sigurnijem uvođenju autonomnih vozila. Vozila će moći vrlo brzo komunicirati ne samo s kontrolnim centrom nego i jedna s drugima. U slučaju zastoja brže nego navigacija iz Google Mapsa moći će jedno drugom dojaviti zagušenje na nekoj ruti te unaprijed prilagoditi brzinu ili čak promijeniti rutu. Dok će reakciju u slučaju vrlo bliskog sudara najčešće obavljati računala u samim vozilima, putem 5G mreže drugim vozilima koja su u blizini instantno će se dojaviti informacija o tome kako bi automatski smanjili brzinu i zaustavili se po potrebi. Lančani sudari bi s ovakvim sustavima postali prošlost – kaže Sužnjević.

- Brzine 5G-a omogućit će i nadzor usjeva, postrojenja i granica specijaliziranim dronovima koji će se moći voziti iz udaljene baze u stvarnom vremenu. Danas se ovakvi dronovi mogu voziti ili s nekoliko sekundi kašnjenja putem postojećih 3G i 4G mreža ili preko izravnih radijskih mreža, u kojem slučaju je kašnjenje vrlo malo, ali je i domet veoma ograničen (do 1 km) - objašnjava docent Sužnjević.

- Nova mreža omogućit će udaljeno upravljanje u stvarnom vremenu, čime će dronovima biti dana cijela lepeza novih usluga, pa možda čak i dostava dronom s cepelina do našeg balkona, kako je prikazano u Amazonovu prvotravanjskom videu od prije nekoliko godina.

Obrazovanje isključivo online?

Istraživanje znanstvenog časopisa Elsavier i agencije Ipsos MORI na temelju odgovora više od 2000 znanstvenika diljem svijeta pokazalo je da čak 37% smatra kako će studenti predavanja slušati isključivo online. Ovo je pogotovo danas značajno zbog utjecaja pandemije bolesti Covid-19.

- Danas studenti na predavanje ili konzultacije 'dolaze' putem videokonferencijskih alata, poput Zooma ili Microsoft Teamsa, čak i s bežičnih mreža. U svojim predavanjima inzistiram na tome da studenti uključe i kameru, pa su nemali broj puta studenti 'uhvaćeni' u tramvaju ili na ulici. Ipak, komunikacija i u takvim uvjetima, zahvaljujući kvalitetnim bežičnim mrežama, radi. Nova mreža možda neće dodatno pomoći studentima da još brže razmjenjuju pitanja s ispita, ali velike brzine i kašnjenje bežične komponente mreže od mobitela do bazne stanice od samo 3 ms dovest će do ekspanzije novih multimedijskih stvarnovremenskih usluga - tvrdi docent Sužnjević.

- U budućnosti udaljeno pohađanje nastave moći će se odvijati korištenjem VR ili AR naočala, koje će omogućiti stvarnovremensku interakciju i osjećaj stvarnog pohađanja nastave u ovim Covid-19 vremenima. Visoke razine propusnosti i mala kašnjenja 5G mreže čine ovaj scenarij sasvim mogućim i na bežičnim mrežama te će se na virtualno predavanje studenti moći spojiti i s klupe u dvorištu ili parku - zaključuje Sužnjević.

Dobro došli u svijet 5G. Pogledajte više!