Native sadržaj

Komentari 85

Pet zanimljivosti o Suncu: Znate li koje je zapravo boje?

Pet zanimljivosti o Suncu: Znate li koje je zapravo boje?

Sunce, velika zvijezda našeg solarnog sustava, svake sekunde pretvori nevjerojatnih četiri milijuna tona tvari u energiju. No nebeski div koji je omogućio život na Zemlji ima svoj rok trajanja. Znate li koji je?

Milijarde su zvijezda u svemiru, ali za nas je najvažnija ona koja je nastala prije 4,6 milijardi godina i koja je središte Sunčeva sustava. Iako zvuči kao mnogo, Sunce je zapravo "mlado" ako se u obzir uzme da je svemir nastao prije 13,8 milijardi godina, što Sunce čini tri puta mlađim od svemira.

Osim što je glavni izvor svjetlosti i topline, Sunce je tijekom povijesti bilo predmet divljenja, straha, religija, ali i znanstvenog proučavanja. Bez njega ne bi bilo života, a zbog svoje važne uloge proučavano je više nego bilo koji drugi objekt u svemiru. Zato u nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti o Suncu.

Zauzima 99,8% sve mase u solarnom sustavu

Sa svojih "skromnih" 1989 x 10^30 kg teže je čak 330.000 puta od Zemlje te ima 11.990 veću površinu. Slikovito prikazano, unutar Sunca moglo bi stati oko milijun planeta Zemljine veličine. Promjer mu iznosi 1,39 milijuna kilometara, većim se dijelom sastoji od vodika (73%)helija (25%) te drugih elemenata u manjim količinama, kao što su kisik, ugljik i željezo. Sunce je zapravo toliko veliko da na njega otpada 99,8% sve mase u solarnom sustavu.

Svakim se danom smanjuje

Znate li da se Sunce smanjuje za otprilike 1,5 metara svaki sat? Staro je 4,5 milijardi godina i vjerojatno je na pola svog životnog vijeka. Sunce u prosjeku svake sekunde sagori oko 600 milijuna tona vodika, a zaliha za to ima za još otprilike 5 milijardi godina. Nakon toga će još 130 milijuna godina izgarati helij pri čemu će se smanjivati veličinom. U konačnici će doći do veličine Zemlje ili Venere i po klasifikaciji postati bijeli patuljak.

Sunce uopće nije žuto

Kad gledamo Sunce na zalasku, ono izgleda žuto ili narančasto, no njegova stvarna boja je bijela, što znači da zapravo sadrži sve dugine boje. Pojedine zrake svjetlosti imaju različite valne duljine i ovisno o tomu se raspršuju u atmosferi. Tako će plava boja, koja je manje valne duljine, obojiti nebo u plavo, a žuta i crvena boja, koje imaju najveće valne duljine, proći će kroz atmosferu i postati vidljive ljudskim očima. Što je gušća atmosfera kroz koju zraka prolazi, to će distorzija zraka svjetlosti biti veća. No kad bismo morali odabrati jednu boju koja prevladava u Suncu, to bi zapravo bila zelena, čije fotone Sunce emitira u najvećoj mjeri.

Zrakama treba osam minuta do Zemlje

Zemlja je od Sunca udaljena oko 150 milijuna kilometara, a svjetlost putuje brzinom od 300.000 kilometara u sekundi. Kad se ta dva broja podijele, dobivamo prosječno vrijeme od 500 sekundi, što je jednako osam minuta i 20 sekundi, a to je vrijeme koje je potrebno da sunčeva svjetlost dođe do Zemlje. To znači da, ako bi se Sunce "ugasilo", na Zemlji bismo to vidjeli tek za osam minuta.

Utječe na hormon sreće

Poznato je da sunce potiče proizvodnju serotonina, hormona sreće. Zbog toga je čest slučaj pojave tzv. sezonske depresije (SAD), koja se pojavljuje u doba godine kad je najmanje sunčeve svjetlosti i tipična je za skandinavske zemlje, posebno Finsku. A osim što zimi ostajemo bez serotonina, pod rizikom smo i od bakterijskih te virusnih oboljenja zbog nedostatka UV zraka, koje su inače prirodan dezinficijens. Zbog toga je u zimskom razdoblju potrebno pojačano voditi brigu o higijeni te dezinfekciji prostora.

Oduvijek se vjerovalo da je Sunce zdravo, pa se tako, primjerice, oboljelima od tuberkuloze savjetovao boravak na suncu. Danas je poznato da potiče proizvodnju vitamina D, koji mobilizira stanice koje imaju ključnu ulogu u imunološkom sustavu te potiče proizvodnju antimikrobnih peptida u koži koji pomažu u borbi protiv infekcija.

Istraživanja su pokazala kako je za većinu ljudi svakodnevno dovoljno samo nekoliko minuta provedenog na suncu, sa samo 5% površine tijela, primjerice lice i ruke. Takvo izlaganje suncu može osigurati dovoljnu količinu vitamina D i pri takvom izlaganju nije potrebna zaštitna krema. Međutim, ne treba zanemariti ni štetne učinke Sunca, ponajprije štetnost UV zraka, koje mogu prouzrokovati melanom, odnosno rak kože.