Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 3

Pojedinačna ili zajednička mirovina: Koja je razlika?

Powered by UMFO

Pojedinačna ili zajednička mirovina: Koja je razlika?

Drugi je stup mirovinske štednje obvezan i u okviru njega možete izabrati različite mirovinske programe prema vrsti i obliku mirovine te ovisno o uvjetima koje ispunjavate. Doznajte kad odabrati pojedinačnu, a kad zajedničku mirovinu

Vjerujemo da je većina građana upoznata s promjenama koje su se 2002. godine dogodile u našem mirovinskom sustavu, koji je iz modela međugeneracijske solidarnosti transformiran u moderan mirovinski sustav koji se temelji na tri stupa. Prvi i drugi stup mirovinske štednje definirani su kao obvezni za sve zaposlene, a treći je stup štednje na dobrovoljnoj bazi.

Štednja u drugom stupu

Drugi stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju, pri čemu ”individualna” znači da je riječ o osobnoj imovini i da se uplaćena sredstva evidentiraju na osobnom računu korisnika, dok ”kapitalizirana” znači da prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski fond ostvarujete i neki prinos od tog ulaganja. Zaposlenici su dužni u drugi stup uplaćivati 5 % od bruto plaće.

Važno je naglasiti da se u okviru drugog stupa mirovinskog osiguranja faza prikupljanja sredstava odvija putem obveznih mirovinskih fondova, dok se faza isplate mirovina odvija isključivo putem mirovinskih osiguravajućih društava. 

Vrste i oblici mirovina u drugom stupu

Jednom kad ostvarite pravo na mirovinu iz drugog i eventualno trećeg stupa najprije ćete odabrati mirovinsko osiguravajuće društvo i podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora o mirovini. Izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo s vama će sklopiti ugovor o mirovini, na temelju kojeg će se odrediti i isplaćivati mirovina. 

Također, u okviru obveznog mirovinskog osiguranja možete izabrati različite mirovinske programe prema vrsti i obliku mirovine te ovisno o uvjetima koje ispunjavate. Kao i u sustavu generacijske solidarnosti, i u drugom stupu u ponudi su starosne, invalidske ili obiteljske mirovine, no u drugom stupu starosne i invalidske mirovine mogu biti pojedinačne ili zajedničke, a u oba slučaja moguće je ugovoriti i zajamčeno razdoblje isplate. Obiteljska mirovina određuje se, pak, kao jedinstvena mirovina za sve članove obitelji. 

Dakle, osim izbora vrste mirovine koja je zadana priznatim pravom u prvom stupu (starosna, invalidska i obiteljska mirovina) nude se sljedeći oblici mirovine

  • pojedinačna mirovina
  • pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem, s tim da se u slučaju smrti korisnika prije isteka zajamčenog razdoblja novac nastavi isplaćivati imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja
  • zajednička mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine ili doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika
  • zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem koja se isplaćuje korisniku ili doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika, ili nakon smrti obaju bračnih drugova unutar zajamčenog razdoblja, imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja, ukoliko bračni drugovi prethodno za to daju suglasnost.

Pojedinačna i zajednička mirovina mogu se ugovoriti sa zajamčenim razdobljem isplate od najmanje 5 godina. Zajamčeno razdoblje znači da će se u slučaju smrti korisnika mirovine, mirovina nastaviti isplaćivati osobi koju je imenovao korisnik mirovine u ugovoru. Iznos mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala vama, a svi detalji povezani s isplatom, pravima i obvezama također će biti naglašeni u ugovoru.

Kod odabira zajedničke mirovine, mirovina će se nastaviti isplaćivati imenovanom korisniku u slučaju smrti oba bračna druga tijekom zajamčenog razdoblja, a iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika ne može biti manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku.

Određivanje imenovanih korisnika

Ako odlučite opozvati imenovanog korisnika, to možete pisanim putem učiniti u bilo kojem trenutku, osim u slučaju zajedničkih mirovina, kada to možete učiniti samo uz suglasnost bračnog druga. Isto tako, ako u trenutku sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja imate maloljetnu djecu, dužni ste ih imenovati korisnicima do njihove 18. godine života.

Ako imenovani korisnik koji prima zajamčenu isplatu umre prije isteka zajamčenog razdoblja, sav novčani iznos koji pripada tom korisniku bit će uključen u njegovu ostavinu.

Ako prije svoje smrti niste imenovali osobu kojoj će se isplaćivati vaša mirovina, zajamčena isplata isplaćivat će se u skladu sa zakonom koji uređuje pravo nasljeđivanja. Ako je korisnik mirovine izabrao isplatu mirovine u obliku zajedničke mirovine sa zajamčenim razdobljem te nakon toga umro, nadživjeli bračni drug može opozvati imenovanje korisnika, osim ako su imenovani korisnici maloljetna djeca umrlog korisnika.

Koja su ograničenja obveznog osiguranja?

Važno je spomenuti da mogu postojati određena ograničenja prilikom dogovora mirovine s osiguravajućim društvom. 

  • Ako u vrijeme umirovljenja nemate bračnog druga, trebate izabrati jedan od oblika pojedinačne mirovine.
  • Ako na dan sklapanja ugovora o mirovini vaš bračni drug ima manje od 50 godina života, morate izabrati pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem, pri čemu za imenovanog korisnika trebate imenovati svog bračnog druga ako je nezaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode.
  • Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, možete odabrati zajedničku mirovinu ili pojedinačnu mirovinu, ali pojedinačnu mirovinu možete odabrati samo uz njegovu suglasnost.
  • Ako u vrijeme umirovljenja imate bračnog druga koji je stariji od 50 godina, koji nije zaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode, morate izabrati neki od modela zajedničke mirovine
  • Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, možete odabrati zajedničku mirovinu ili jedan od oblika pojedinačne mirovine, ali takav oblik pojedinačne mirovine možete odabrati samo uz njegovu suglasnost.

Očekuje se da će drugi stup svoju snagu pokazati kroz deset godina, a najjači će biti za otprilike dvadeset godina, kad ljudi koji su cijeli život štedjeli u tom stupu krenu ostvarivati svoje pravo na mirovinu. U drugom stupu trenutno je oko 110 milijardi kuna, a stanje osobnog računa nakon registracije možete pratiti i putem interneta na stranici Središnjeg registra osiguranika (Regos).

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus. Više informacija potražite na www.mirovinskifondovi.hr

Powered by UMFO

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 3
VIDEO

Štednja u 3. stupu: Pogodnost za poslodavce i zaposlenike
OLAKŠICE POSLODAVCIMA

Štednja u 3. stupu: Pogodnost za poslodavce i zaposlenike

Dobrovoljna štednja u trećem stupu sve je češći izbor među osiguranicima zbog mnogih pogodnosti koje donosi, no jeste li znali da i poslodavac može dobiti porezne olakšice ako se odluči uplaćivati u ovaj stup za svoje zaposlenike?

Kako štede i ulažu građani? Dobrovoljni fondovi pri vrhu
REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Kako štede i ulažu građani? Dobrovoljni fondovi pri vrhu

Jeste li znali da ne morate biti zaposleni kako biste počeli štednju u dobrovoljnome mirovinskom fondu? Što o štednji i ulaganju unutar dobrovoljnih mirovinskih fondova znaju naši građani, provjerili smo u istraživanju
Ridzak: Mirovinski fondovi mogu podnijeti kratkoročne tržišne šokove
SAD JE PRAVI TRENUTAK

Ridzak: Mirovinski fondovi mogu podnijeti kratkoročne tržišne šokove

Današnji položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije blistav - mirovine su male, a budućnost neizvjesna. Jedan od načina osiguravanja kvalitetne starosti i ugodnog života u trećoj dobi jest pravodobna odluka o dodatnoj štednji