Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 20

Priča dostojna Hollywooda: Nije voljela da ju zovu Teta Vegeta, a njen je izum promijenio svijet

Powered by: Podravka

Priča dostojna Hollywooda: Nije voljela da ju zovu Teta Vegeta, a njen je izum promijenio svijet

Impresivan lik Zlate Bartl obilježili su veliki izumi, ali i težak život - zbog siromaštva je jela jedanput na dan, trajno se razboljela u zatvoru, zaručnikov grob nije nikad pronašla, a posao u struci dobila je zbog snijega

U Hrvatskoj, ali i šire, ne postoji osoba koja makar nije čula za Vegetu. Mnogi znaju i za njezinu izumiteljicu, Zlatu Bartl, no većina ne zna gotovo ništa o njezinu uzbudljivom životu, koji je potpuno posvetila radu. Ova diplomirana profesorica fizike, kemije i meteorologije ostavila je iza sebe proizvod koji se danas plasira na tržište s više od 300 milijuna ljudi. 

Zlata Bartl rođena je u veljači 1920. godine u Dolcu kraj Travnika, gdje je završila pučku školu i gimnaziju. Zlatin otac, austrijskih korijena, radio je u sarajevskom gradskom poglavarstvu, a majka je potjecala iz češke obitelji Kwapil i njezin je otac bio uvaženi stručnjak za mostogradnju iz obitelji generala carske i kraljevske vojske. Zlata je bila najstarije dijete u obitelji, imala je mlađe sestre Kseniju i Vesnu, za koje je bila vezana cijeli život. Iako je cijela obitelj bila u Sarajevu, Zlata je na studij odlučila otići u Zagreb.   

Upisala je prije početka rata, 1938. godine, tadašnji Mudroslovni (današnji Filozofski) fakultet, a nakon završetka studija stekla je zvanje profesorice kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije. Osim što je bila dobra studentica, Zlata Bartl bila je pravi poliglot - govorila je pet stranih jezika - engleski, njemački, talijanski, francuski i španjolski, koji je naučila tek pod stare dane kako bi se mogla sporazumijevati u Venezueli, gdje joj je živjela sestra. Hobi su joj, osim učenja jezika, bila putovanja, koja je počela već tijekom studijskih dana te nastavila tijekom karijere. Putovala je širom svijeta, od Japana do Amerike, sakupljala iskustva, dojmove, upoznavala različite kulture i kušala različitu hranu. Zlatina volja za životom i upijanjem znanja bila je, za ono doba, iznimno rijetka.

Nesretna ljubav pa zatvorska kazna

Tijekom studiranja u Zagrebu Zlata Bartl se i zaljubila, 1940. godine, kad je upoznala Dragutina Štanfela, inženjera elektrotehnike, s kojim se poslije i zaručila. Dragutina su u jeku rata unovačili u domobrane, a kad je rat završio, njegova majka posljednji put ga je vidjela u koloni zarobljenika 1945. u rodnom Daruvaru. Grob mu nikad nisu pronašli, a Zlata Bartl ostatak života posvetila je karijeri. Bio je to za nju velik emotivni udarac, no iako su se mnogi tad radovali završetku rata, za Zlatu je to bio početak još jedne noćne more. Zaručnikova smrt, nažalost, nije bila jedina tragedija koja ju je pokosila.

Školski izlet u Italiju koštao ju je ozbiljnih problema s poslijeratnom vlašću tadašnje Jugoslavije. Turizam i razgledavanje Italije potpuno su pogrešno protumačili pa su je vlasti 1946. godine osudile na osam godina zatvora s prisilnim radom i trajni gubitak građanskih prava. Tadašnje političke strukture nisu previše marile za njezinu stranu priče, a izrečenu kaznu tad već diplomirana profesorica služila je u Kaznenom zavodu u Zenici. Kad su je nakon 15 mjeseci uvjetno pustili, i inače krhka zdravlja, Zlata Bartl oboljela je u zatvoru od tuberkuloze kostiju i deformacije kralježnice, a posljedice bolesti pratile su je tijekom cijelog života.

- Osuđena sam na osam godina jer sam se oduševljavala Italijom. Jesam, ali njezinim spomenicima i kulturom, a oni su vjerojatno okarakterizirali da sam se oduševljavala talijanskim fašizmom - kazala je svojedobno Zlata Bartl, koja se nakon završetka studija i odsluženja zatvorske kazna zaposlila kao profesorica kemije u Banjoj Luci te poslije u Zavodu za industrijska istraživanja u Sarajevu.

Iako je namještenje koje je imala bilo u skladu s njezinim obrazovanjem, san joj je bio otići u Zagreb, kamo je igrom slučaja 1955. godine i krenula na službeni put, ali se zbog vremenskih neprilika, točnije velikog snijega, zadržala dulje od očekivanog. Zimski uvjeti nikako nisu išli u prilog njenoj bolesti, a vrijeme u Zagrebu je, osim za zdravstveni oporavak, iskoristila kako bi boravila sa sestrom. Proučavala je stručne časopise i publikacije te pratila oglase za poslove. Nekoliko mjeseci kasnije, 1956., pojavio se oglas koji je raspisala koprivnička Podravka.

Želja se ostvarila: Napokon kemičarka 

Hrvatska prehrambena kompanija u to je vrijeme tražila kemijskog tehničara za rad u laboratoriju. Zlata Bartl javila se na oglas i nakon dva dana iz tvrtke su je obavijestili da je dobila posao. Iako se nikad prije nije bavila ničim sličnim, Zlata je brzo ulovila korak s tehnologijom i ciljevima tvrtke. Njezina životna želja bila je upravo baviti se anorganskom kemijom.

- Brzo sam shvatila što i kako treba raditi te sam počela osjećati se dijelom tih ljudi i sredine, koja me izuzetno lijepo primila. Zaljubila sam se u Podravku i njene ljude na prvi pogled - rekla je tad Bartl, koja je dobila priliku raditi u najvećoj prehrambenoj firmi.

Podravka je u to vrijeme trebala nešto više od sušenog povrća i pekmeza, pa je pred cijeli tim kemičara postavljen velik izazov - izumiti nešto što će kompaniju lansirati na vrh. Već 1957. godine na Zagrebačkom velesajmu prezentirali su se s četiri vrste dehidratiziranih juha, a upravo je Zlata Bartl bila zaslužna za taj veliki i praktičan izum, koji je zbog brze pripreme i domaćeg okusa ubrzo osvojio potrošače. Iako rađene u skromnim poslijeratnim uvjetima, takve juhe bile su pun pogodak. Zbog nedostatka strojeva, prve su vrećice zatvarali glačalima.

- Imali smo malo, jela sam jedanput na dan, ali radili smo i stvarali punom parom da svoju tvornicu izvučemo iz teškoća - kazala je svojedobno Bartl prisjećajući se rada kasnih '50-ih u tvornici.

Vegeta je bila svjetska inovacija

Ubrzo nakon juha, Podravka je predstavila Vegetu. Proizvod koji je "buknuo" na tržištu osmislila je 1958. godine ekipa na čijem je čelu bila profesorica Bartl, a zbog jedinstvene formule, koja podsjeća na toplo i domaće, ostao je i najznačajniji Podravkin proizvod sve do danas. Bila je to prava inovacija u prehrambenoj industriji, a na tržište je stigla godinu kasnije. Vegeta je Zlatu Bartl trajno upisala u povijest najvećih izumitelja u svjetskoj prehrambenoj industriji, Podravku pozicionirala u vrh hrvatske ekonomije. Potražnja za ovim ukusnim sastavom sušenog povrća nadmašila je već tad sva očekivanja.  

Žena koja je inspiracija za izvrsnost

Zlata Bartl život je posvetila kemiji i znanosti, a njezina marljivost dala je unutar kompanije i drugim ženama poticaj za uspjeh dokazujući im da karijera nije rezervirana samo za muškarce.    

Iako je postotak žena pozicioniranih na liderskim funkcijama u poslovanju danas sve veći, lista kompanija koje su kroz povijest snažno poticale izvrsnost kod žena je kratka. Okruženje i promjene u korist žena mijenjale su se sporo, no neki su, poput Podravke, još prije 75 godina prepoznali potencijal žena na vodećim i važnim pozicijama. Postavljajući Zlatu Bartl na čelo tima koji je inovativnim rješenjima osmislio nenadmašne proizvode koji se i danas prodaju širom svijeta, Podravka se pozicionirala kao kompanija koja čvrsto vjeruje u žene te u njihove mogućnosti i znanje.  

-Možda ta ekipa bez mene u to doba ne bi napravila to što smo napravili, ali to ne bih mogla niti ja bez njih - kazala je svojedobno profesorica Bartl koja je za izum Vegete dobila brojna priznanja - nagradu za tehničku kulturu Hrvatske 1985., Spomenicu Podravke za životno djelo 1987., status počasne građanke Koprivnice te odlikovanje predsjednika RH Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle, i ono najvažnije - Vegeta je danas proizvod koji se izvozi u više od 70 zemalja. 

Slavnom izumu profesorice Bartl posvećena je 2020. i izložba u Zagrebu pod nazivom "Vegeta 60 - paketić povijesti: Dizajn i evolucija Vegete od 1959. do 2019.", koja je dala pregled šest desetljeća grafičkog dizajna i ambalaže tog proizvoda. 

Nakon što je 1976. godine otišla u mirovinu, Zlata Bartl svoju posvećenost poslu u jednom je intervjuu opisala riječima:

- Cijelog života nisam našla vremena posvetiti se svojoj davnoj ljubavi, povijesti ozbiljne glazbe. Sad je slušam više no ikada, Beethovena, Debussyja, Mozarta, proučavam temeljne glazbene pojmove - kazala je ta značajna hrvatska stručnjakinja za prehrambenu tehnologiju i tvorac začina koji još uvijek nema konkurenciju kako na domaćem tržištu, tako i na globalnom. Upravo je jedinstvena formula Vegete velikim dijelom zaslužna što je Podravka postala koncern svjetskih razmjera.

Powered by: Podravka

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 20
VIDEO

Pronašli smo čarobnu lokaciju za produženi vikend na samo sat vremena od Zagreba
KAMO ZA PRAZNIK RADA?

Pronašli smo čarobnu lokaciju za produženi vikend na samo sat vremena od Zagreba

Na samo sat vremena od Zagreba i malo manje od Rijeke, u srcu Gorskoga kotara, smjestio se zaštićeni krajolik kanjon Kamačnik. Povodom Praznika rada Bistro Kamačnik organizira bogat zabavni program i vrhunske mesne i riblje specijalitete

Petković otkrio: Nikad neću odjenuti dres Hajduka! Mog oca tražili su novac za poguranac
VATRENI AS OTVORENO

Petković otkrio: Nikad neću odjenuti dres Hajduka! Mog oca tražili su novac za poguranac

Nikad nisam stigao zahvaliti Mariju Budimiru za prvi gol u Dinamu, pet puta kaznili su me zbog kašnjenja, a u Dinamu je minuta kašnjenja 100 eura! Stotine Brazilaca prijetile su mi smrću nakon gola na SP-u...
U Južnoj Koreji rijetko ćete sresti osobe s dioptrijskim naočalama: Znate li zašto?
'RENTATE' LI SVOJ VID?

U Južnoj Koreji rijetko ćete sresti osobe s dioptrijskim naočalama: Znate li zašto?

Iako je to na našim prostorima možda nepojmljivo, u južnokorejskoj kulturi smatraju da, ako osobe starije od 20 godina nose naočale za vid, imaju 'loše roditelje' koji na vrijeme nisu ispravili dioptriju djetetu kad je to bilo potrebno