Projekt LIFE SUPport čuva bjeloglave supove na Kvarneru, jedine strvinare u Hrvatskoj
Iako su s kopna potpuno nestali, jedini hrvatski strvinari opstali su na kvarnerskim liticama. Doznajte kako ove fascinantne ptice danas žive i što se sve poduzima da nikada ne nestanu s našeg neba
Povodom Međunarodnog dana ptica strvinara, koji se diljem svijeta obilježava početkom rujna, u Hrvatskoj je održan edukativni program posvećen očuvanju bjeloglavog supa. Središnja događanja organizirana su u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu te u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Posjetitelji su kroz radionice, kvizove i prezentacije imali priliku doznati više o biologiji ovih ptica, njihovom staništu, načinu prehrane te ključnim izazovima s kojima se suočavaju. Na obje lokacije prikazan je i novi edukativni video pripremljen u sklopu projekta LIFE SUPport.
Jedina preostala vrsta ptice strvinara u Hrvatskoj
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedina je vrsta ptice strvinara koja se danas prirodno gnijezdi u Hrvatskoj. Iako je tijekom 20. stoljeća nestao s kopnenog dijela zemlje, njegova se populacija održala na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku. Posljednjih godina bilježe se i pozitivni pomaci u širenju staništa, pa se supovi ponovno gnijezde na Učki te duž istočne obale Istre.
Kao čistači prirode, supovi imaju nezamjenjivu ulogu u ekosustavu jer uklanjanjem uginulih životinja sprečavaju širenje zaraza.
Lete na toplom zraku i ostaju s jednim partnerom cijeli život
Osim što su ključni čistači ekosustava, bjeloglavi supovi imaju i fascinantne biološke karakteristike:
- Kvarnerska populacija bjeloglavih supova specifična je u svjetskim razmjerima jer se gnijezdi na okomitim stijenama neposredno iznad mora, što je iznimno rijedak fenomen za ovu vrstu.
- Raspon krila bjeloglavog supa doseže između 2,4 i 2,8 metara, dok masa odrasle jedinke iznosi od 7 do 11 kilograma. Za letenje primarno koriste tople zračne struje (termike) pomoću kojih bez velikog utroška energije prelijeću stotine kilometara.
- Bjeloglavi supovi u prirodi mogu živjeti više od 30 godina. Spolno sazrijevaju između 4. i 5. godine, a parovi ostaju zajedno čitav život te godišnje podižu samo jedno mladunče.
Rješavanje triju najvećih prijetnji do kraja 2027.
Projekt LIFE SUPport, vrijedan 2,16 milijuna eura, usmjeren je na ublažavanje ključnih opasnosti za kvarnerske supove: Nedostatka hrane, uznemiravanja tijekom gniježđenja, trovanja te stradavanja od strujnog udara. Ukupno 60 posto sredstava osigurano je iz europskog programa LIFE, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Provedbu projekta do kraja 2027. godine vodi Udruga BIOM u partnerstvu s Javnom ustanovom „Priroda“, Poljoprivrednom zadrugom „Otok Krk“, zakladom VCF i Upravom za zaštitu prirode. U projekt je aktivno uključen i HEP ODS, koji na terenu provodi tehničku izolaciju rizične elektroenergetske mreže kako bi se spriječili strujni udari.
Upravo su te konkretne mjere, od osiguravanja hrane i mira na gnjezdilištima do izolacije opasnih dalekovoda, ključne kako bi bjeloglavi supovi trajno ostali prepoznatljiv simbol Kvarnera.
