Native sadržaj

Komentari 31
PREPREKE U INDUSTRIJI FITNESSA

Rast troškova i članarina: 'Naš narod ionako nije baš aktivan, što bi bilo da još i poskupimo?'

Prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvati uz Portugalce spadaju u najmanje aktivne nacije EU. Hoće li se ta statistika popraviti, tek ćemo saznati, a dotad su nam vlasnici fitness centara objasnili u čemu je možda problem

Koliko se često bavite nekom fizičkom  aktivnošću ili rekreacijom? Prema podacima Eurobarometra, čini se da više od pola hrvatskog stanovništva (56%nikad ne trenira, a tek 5% vježba redovito. Zabrinjavajuće je i da 28% građana provodi jednu trećinu ili čak i više vremena u danu sjedeći, a najviše je onih koji nisu u pokretu između dva i pol i pet i pol sati na dan (39%). 

Na pitanje jesu li članovi nekoga kluba, centra i slično velika većina (79%) izjasnila se negativno, što može značiti ili da su aktivni samoinicijativno ili da uopće ne vježbaju. Tek 12% ispitanika učlanjeno je u neki sportski klub, odnosno 11% u zdravstveni ili fitness centar. Nadalje, kao dva glavna razloga koji ih sprečavaju da budu aktivniji navode manjak vremena (44%) i motivacije ili interesa (28%). Ali zanimljivo je da je treći razlog po broju glasova skupoća (12%), što nikako nije zanemariva statistika. Naši sugovornici i vlasnici fitness centara Marino Bašić i Nebojša Bešir slažu se da bi jedan od uzroka manjka aktivnosti kod Hrvata mogla biti upravo cijena članarina. Saznali smo zašto je cijena takva kakva jest i koji još problemi muče industriju fitnessa. 

Problem visokih troškova

Prema nešto novijim saznanjima, u siječnju ove godine na Panelu Aktivne Hrvatske "Hrvatska 10 godina nakon, danas i Hrvatska u budućnosti" iznesen je podatak da se gotovo dvije trećine Hrvata ne bavi niti jednim oblikom rekreacije, a redovito ih je aktivno manje od 10%. Iz tog razloga Nebojša Bešir, vlasnik fitness centra 2LIFE u Zagrebu, smatra da industrija fitnessa u Hrvatskoj itekako ima velik, ali teško ostvariv potencijal za razvoj.

- Problem je što nema mnogo velikih adekvatnih poslovnih prostora za fitness centre te su cijene najmova i režija vrlo visoke. Uz takve uvjete članarina bi trebala biti 500 kuna mjesečno, što bi, prema našim standardima, bilo preskupo za krajnjega korisnika. I zato ova industrija trenutno stagnira u Hrvatskoj - objasnio nam je sugovornik koji u vlasništvu ima centar od 550 m² te od 860 m², u koja zajedno prima oko 1000 članova.

Prema Beširovim riječima, u posljednje vrijeme industrija fitnessa, uz ostala područja rada, suočava se i s poteškoćama kao što su inflacija te poskupljenje, njima ionako već skupih, energenata i najmova. Kad zbog općeg porasta cijena dođe vrijeme za štednju, ljudi će se vjerojatno najprije odreći članarine u fitness centru ili teretani, predviđa Nebojša. Zato bi dizanje cijene članarine bilo trenutno kontraproduktivno. 

- Također, mnogi ljudi su kampanjci i vježbaju u prosjeku sedam mjeseci godišnje te nam promet od 1. 6. do 1. 9. pada za 50%. U zapadnim zemljama članarine se ugovaraju na godišnjoj razini. To je model koji bi mi u Hrvatskoj trebali kopirati jer su tad članarine povoljnije, ali barem vežeš korisnika godinu dana kako bi mogao normalno planirati svoje poslovanje - ističe Bešir. 

Potrebno je osvijestiti ljude

Naš drugi sugovornik, Marino Bašić, istaknuo je još jedan inozemni primjer na koji bi se Hrvatska trebala ugledati. Riječ je o Nizozemcima, koji su prema istraživanju Ipsos Global Advisor 2021. godine bili najaktivnija nacija u svijetu. Podaci govore da gotovo cijelo nizozemsko stanovništvo redovito vježba, a tek se mali udio od 4% ne bavi nikakvim oblikom rekreacije. Nažalost, kod nas je gotovo obrnuta situacija. 

- Stanovništvo Nizozemske u prosjeku je aktivno gotovo 13 sati tjedno, a rekreacije koje najviše primjenjuju su fitness, trčanje i biciklizam. Mislim da jedan od glavnih razloga zbog kojih naša nacija nije aktivna poput,  primjerice, Nizozemaca leži u slaboj osviještenosti. Trebalo bi značajno poraditi na povećanju svjesnosti kod naših državljana jer samo se uz vlastitu motivaciju moguće pokrenuti - govori nam naš sugovornik.

Trenutno je u Hrvatskoj, prema "Pregledu stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2021", smrtnost od raka među najvišima u Europskoj uniji, a dijabetes je četvrti najčešći uzročnik smrti kod nas. Uz to, više od trećine odraslih Hrvata kaže da boluje od barem jedne kronične bolesti i samo je tri od pet osoba (60%) 2019. godine navelo da su dobrog zdravlja, što je niže od prosjeka EU (69%). Zato smo pitali Bašića sljedeće: Kad bi Hrvati bili osvješteniji o tome da fizička aktivnost smanjuje rizik od srčanog udara, prekomjerne tjelesne težine, kolesterola u krvi, dijabetesa tipa 2, nekih karcinoma, povišenoga krvnog tlaka i razvoja osteoporoze, bi li bili možda aktivniji?

- Da. I upravo zato mi uvijek prvo pokušavamo privući klijente ističući prednosti vježbanja - što zdravstvene, što emocionalne. To nije uvijek lako jer živimo u okruženju koje baš i ne potiče vježbanje. Manjak svjesnosti u našoj je državi, rekao bih, jedan od većih problem koji koče još bolji i kvalitetniji razvoj fitness industrije - kaže Marino, vlasnik centra Basic Gym One u Zagrebu.

Važno je pozitivno iskustvo

Jedan od ključnih aktera koji bi trebali osvještavati ljude su treneri fitnessa. Ipak, i tu postoji jedan problem. Mnogi treneri ne gledaju širu sliku i ne djeluju maksimalno afirmativno u svojoj sredini, jer nije bitno gdje će osoba vježbati, bitno je da se ljudi aktiviraju.

- Bavim se i dodatnim edukacijama trenera i glavni mi je cilj da svi ljudi koji rade u Basic Gym Oneu budu i ostanu kvalitetni. Općenito, mnogi treneri gledaju na druge trenere kao na konkurenciju, ali smatram kako je važnije da klijent zavoli fitness i ostane u njemu nego da netko kratkoročno zaradi. Jednom kad se to dogodi, ta će osoba se možda preseliti i promijeniti trenera ili će svojim bližnjima svjedočiti koliko je fitness dobar, pa će se i drugi možda uključiti. U suprotnome, ako ne doživi dobro iskustvo s trenerom fitnessa, ubrzo će odustati. U svakom slučaju, bilo bi dugoročno korisno kad bi se svi treneri više usredotočili na pružanje kvalitetne usluge - poručuje Marino Bašić. 

Korona i ostale krize u svijetu fitnessa

Na pitanje o tome kako je korona kriza utjecala na poslovanje Bašić kaže da je prije krize njegovo poslovanje išlo uzlaznom putanjom i odjednom se dogodila stagnacija. Također, sav onaj rad koji su Bašić i njegovi suradnici uložili u motiviranje svojih polaznika kao da je pao u vodu. Zato je ova pandemija, smatra Marino, više utjecala na pad osviještenosti kod ljudi nego na pad poslovanja fitness centara. Trenutno je važnije nego ikad pružiti kvalitetnu uslugu i probuditi kod građana ljubav prema rekreaciji

- U vrijeme lockdowna bilo je najteže, pretrpjeli smo velike gubitke, ali sva sreća pa smo se uspjeli izvući. Najmodavci su tad imali razumijevanja pa smo plaćali samo 50% najma i dobili smo pomoć od države u vidu minimalnih plaća. Na životu nas je uspjelo održati vježbanje preko aplikacije Zoom. Pratimo sad i ovu krizu u Ukrajini jer svaka svjetska kriza negativno utječe, ne samo na fitness industriju nego i na ostatak poslovnog svijeta - opisao nam je Bešir svoje pandemijsko iskustvo, za koje se nada da više nikad neće morati doživjeti.