Kažu da su loše navike kao ugodan krevet - lako je u njega ući, ali teško izaći. A upravo o navikama koje razvijemo ovisi hoćemo li napredovati ili živjeti uljuljkani u prosječnost. Financijske odluke koje donosimo danas odrazit će se i na našu starost
Oni koji znaju gospodariti vlastitim životom žive u skladu s vlastitim životnim planom i velika je vjerojatnost da će starost dočekati spremniji. Izazovi koje nam donosi treća dob svakojaki su, a teško je ne osvrnuti se na financijsku stabilnost – visina mirovine i planiranje za dane kad nećemo raditi činit će razliku između starosti dostojne čovjeka i strahota siromaštva u poznim godinama, kad često više, ni da hoćemo, ne možemo privređivati.
Naše potrošačke navike formiraju naš život. Impulzivna kupnja izazvana raznim emocionalnim stanjima obično završava kupnjom stvari koje nam nisu potrebne i koje nas dugoročno neće usrećiti. Također, "peglanje" kartica neće vam uljepšati dan jer sreća i potrošnja nisu sinonimi, kao što vas ni više novca neće učiniti boljim štedišom niti slabijim potrošačem. No nismo sami tomu krivi, ima nešto i u konzumerizmu, kako objašnjava naša stručna sugovornica doc. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
- Marketinška industrija, zapadnjački utjecaj i konzumerističko društvo uvjerili su nas da je potrošnja izvan naših mogućnosti opravdana pod geslom 'Jer ja to zaslužujem'. Nije riječ o oglasu za još jedan u nizu proizvoda za uljepšavanje nego o ideji hedonističkog 'života u trenutku' i poticanju da trošimo više, i to odmah. Život u trenutku najčešće rezultira prekomjernom potrošnjom što nas ostavlja u uvjerenju da nemamo od čega štedjeti. Ipak gdje ima volje, ima i načina -
Promišljanje o potrošnji i rezanje troškova, posebice malih troškova na koje često zaboravljamo poput svakodnevnog ispijanja kave, ne mora značiti kompletnu promjenu naših navika i potpuno odustajanje od odlaska na kavu, već osvještavanje činjenice da promjenom svojih navika možemo pronaći novac potreban za štednju. Doc. dr. sc. Dajana Barbić donosi šest inteligentnih savjeta koji će vam pomoći održati vas u financijskom balansu.
Za osobe koje su razvile zdrave navike i koje znaju s novcem karakteristično je da imaju jasno definirane ciljeve.
- Kako bismo postali uspješni u upravljanju svojim financijama, moramo imati jasnu sliku svojih vrijednosti, potreba i želja te sve staviti na papir. To znači sastaviti bilancu i proračun kućanstva. Većini ovaj korak zvuči neprivlačno i zamorno, ali on je zaista nužan - kaže profesorica Barbić.
Kad osvijestite svoju trenutnu financijsku situaciju i svoje mogućnosti, moći ćete inteligentno promišljati prilike i načine na koje ih možete iskoristiti - tako ćete si ujedno postaviti realne i ostvarive financijske ciljeve.
Kako bi izbjegli nekontrolirano "curenje" novca iz novčanika, uspješni pojedinci imaju svijest o svojim financijskim mogućnostima te vode dnevnik potrošnje.
- Život u skladu s vlastitim mogućnostima prvi je korak prema financijskoj stabilnosti, a on podrazumijeva aktivno praćenje i upravljanje potrošnjom te odgovorno korištenje kreditnih kartica - navodi naša sugovornica.
Kreditne kartice su sjajan instrument za osobe koje imaju visoku razinu samokontrole jer kartice su sve samo ne nepresušan izvor novca. Danas su u masovnoj uporabi, a ako njima plaćamo sitnice, teško ćemo razviti osjećaj koliko zapravo trošimo. Zato karticama treba oprezno i pametno rukovati.
Biti financijski odgovoran znači imati višak novca iz kojeg je moguće financirati neplanirane troškove koji uključuju najrazličitije situacije - od kvara perilice rublja, bolesti, do ekonomske krize i razdoblja nezaposlenosti. Štedjeti bi trebali početi već u mladosti.
- Štednja u crnom fondu trebala bi biti dostatna minimalno za pokriće od 3 do 6 mjeseci uobičajene razine potrošnje, a poželjno je u fondu imati dovoljno sredstava za pokriće 12 mjeseci.
Ne trebamo zaboraviti niti na oblike štednje za mirovinu jer, prema statistici, Hrvatska je debelo ispod prosjeka EU – i dok bi 70 posto dohotka prije umirovljenja bilo potrebno da se donekle održi životni standard pojedinca, omjer isplaćene mirovine i dohotka prije umirovljenja u Hrvatskoj iznosi malih 42 posto, nedostatno za osnovne životne potrebe.
Termin "utrka štakora" upotrebljava se za aspekt života u kojem pojedinac sa svakim povećanjem dohotka progresivno povećava svoju potrošnju. Osobe koje zapnu u utrci štakora povećana potrošnja tjera na više rada da bi zadovoljili svoje loše potrošačke navike.
- Financijski stabilni pojedinci znaju da potrošnja i sreća nisu istoznačnice i da pretjerivanje u bilo čemu, pa tako i povećanju prihoda i potrošnje, najčešće dovodi do toga da nam je sve manje stalo do toga što imamo ili kupujemo.
Novac se koristi namjenski, i to je važna lekcija koju trebamo usvojiti. Izradite osobni proračun, ograničite svoju potrošnju, a višak novca preusmjerite u fond štednje - za crne dane, mirovinu ili putovanje koje već dugo želite.
Financijsko blagostanje u današnjem sustavu znači da se brinemo za svoju budućnost – za svoje zdravlje, starost i dugoročnu financijsku stabilnost. Doc. dr. sc. Dajana Barbić tumači kako uspješni pojedinci na vrijeme planiraju svoju mirovinu, izdvajajući dodatna sredstva u kapitaliziranu štednju, koja figurira kao sigurnosni ventil za ugodnu starost.
- Štednja za mirovinu priprema nas za razdoblje života u kojem ćemo biti financijski najranjiviji, a naša radna sposobnost znatno manja – nastavlja profesorica Barbić.
Štedjeti za mirovinu možete na razne načine - od oročene štednje u banci do štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koja je ujedno i jedini oblik štednje za koji su doznačena državna poticajna sredstva. A ako vam je teško disciplinirati se s uplatama, uvijek možete ugovoriti trajni nalog ili možete pokušati obvezu uplaćivanja štednje u dobrovoljni mirovinski fond prebaciti na svog poslodavca, ako je fleksibilan po tom pitanju.
Ljudi griješe, pa tako čine i znatne financijske pogreške - loše upravljaju novcem, potroše novac nenamjenski, novac ulože u propale investicije – i nakon toga odustanu od svega.
- Odlika financijski osviještenih ljudi je da oni ne odustaju od svojih ciljeva. Svima se dogode pogreške i padovi, ali bitno je ne posustati i vrijedno raditi na ostvarenju svojih ciljeva – objašnjava doc. dr. sc. Barbić.
Hoćete li se još koji put spotaknuti? Sigurno! Važno je da nastavite ustrajati u svome planu i putem učite iz svojih grešaka, zaključuje doc. dr. sc. Dajana Barbić.
