Sigurna budućnost znači mir: Kako stabilna mirovina utječe na mentalno zdravlje?
Iskustva koja u životu stječemo oblikuju način na koji vidimo svijet. Ako imamo pristup većem spektru iskustava, to će se neminovno odraziti na način na koji gledamo život. To pogotovo vrijedi za temu novca
Novac se često zamišlja kao nešto hladno, logično i odvojeno - svijet brojeva, jednadžbi i bankovnih računa. Ali ako ćemo sasvim otvoreno, novac je mnogo dublje povezan s našim osjećajima nego što to većina nas zna. Novac nije samo alat razmjene nego ogledalo naših strahova, nada, snova i nesigurnosti, a primanja su svjetlosnim godinama daleko od običnoga komada papira.
Novac je, dakle, simbol sigurnosti, slobode i samopoštovanja, a njegova razmjena nije samo transakcija. Ona je odraz identiteta, želje, a ponekad čak i boli. Novac, tvrde psiholozi, nije samo igra brojeva. Više je nalik na dobru šahovsku partiju u kojoj je svaki potez pod utjecajem naših emocija i iskustava.
Pokušajte se prisjetiti trenutka u kojem ste konačno kupili nešto o čemu ste sanjali cijelu vječnost. Je li vam u tom trenu barem malo poskočilo srce u grudima? Ili vas je iz zasjede, nakon neke nepromišljene impulzivne kupnje, zaskočila grižnja svijesti? Niste jedini.
Dugoročne posljedice financijske sigurnosti
Kao i u bilo kojem drugom području, struka se slaže, naša iskustva s novcem počinju u našem roditeljskom domu. Drugim riječima, hoćete li paziti na svaki cent ili ćete svoj novac dijeliti šakom i kapom, uvelike ovisi o tome u kakvim ste financijskim prilikama odrasli. Ako ste gledali kako vaši roditelji krpaju kraj s krajem, značajnije su šanse da ćete i vi biti anksiozniji kad je riječ o trošenju. I obrnuto.
Možda vam se sad čini da anksioznost povezana s trošenjem nije osobito zdrava, no mnogo ozbiljnih studija neupitno potvrđuje kako je upravo financijska stabilnost u starosti jedan od ključnih faktora koji pridonose našoj psihološkoj dobrobiti. Umirovljenici sa sređenom financijskom konstrukcijom, prema jednoj studiji, imaju čak 200 % manje šanse zapasti pod utjecaj depresije ili anksioznih poremećaja od ljudi koji nisu pravodobno uložili u svoju starost. Možda se ipak s anksioznošću s kojom se trenutačno nosite možete suočiti u sigurnom okruženju i pronaći način da je preusmjerite u financijski zdraviju budućnost?
Kako do bolje budućnosti
Ako su benefiti financijske sigurnosti toliko dobro istraženi, a jesu, zašto i dalje većina nas ne štedi? I pritom zaista mislimo većina. Prema posljednjim dostupnim podacima, u dobrovoljni mirovinski stup ulaže manje od 30 % Hrvata. Iako je broj ljudi koji se odlučuju za ovaj vid štednje u stalnom porastu, velika većina nas glavninu mirovine očekuje iz obaveznih mirovinskih fondova iako znamo da se doprinosima trenutačno pokriva tek oko 60 % sredstava potrebnih za isplatu mirovina. Sva razlika trenutno dolazi iz državnog proračuna.
Za razliku od klasične štednje, koja često donosi kamate niže od siječanjskih minusa, treći stup kombinira državne poticaje, tržišne prinose i porezne olakšice. Ukratko, to je sustav koji vam daje priliku da sami odigrate vlastitu financijsku partiju. Vi birate koliko i kad želite uplaćivati, a dio novca možete povući već s 50 ili 55 godina, ovisno kada je ugovor sklopljen. Sredstva su pritom potpuno nasljedna i oslobođena poreza.
Usporedimo li ga s klasičnom bankovnom štednjom, razlika je i više nego razvidna. Novac na računu polako gubi vrijednost zbog inflacije, a fondovi trećeg stupa posljednjih su godina ostvarivali prosječne godišnje prinose od 4,8%. U toj igri svaki potez koji povučete unaprijed vrijedi više - baš kao u šahu, gdje pobjedu ne odnosi onaj koji misli najbrže nego onaj koji promišljeno gradi poziciju i planira nekoliko poteza unaprijed. A nagrada? Financijska sigurnost u starosti koja djeluje gotovo terapeutski - miran san i dobar osjećaj da ste vlastitim potezima postavili kralja na sigurno polje.
Štednja za buduće ja
Ulaganje u treći mirovinski stup jedan je od onih poteza koji dugoročno čine razliku. Dok vi radite, stvarate i planirate svoj svakodnevni život, vaša se štednja stabilno gomila u pozadini - uz pomoć tržišnih prinosa i državnih poticaja, koji svaku vašu uplatu dodatno nagrađuju. To je poput pažljivo vođene šahovske partije u kojoj sami odlučujete kad ćete povući potez i kakav, a država vam zauzvrat daje male ali stalne bonuse za mudru igru.
Sredstva koja uplaćujete u fond isključivo su vaša i nitko im ne može pristupiti. Uz svaku novu uplatu akumuliraju se i prinosi fonda, pa vrijednost vaše štednje raste iz godine u godinu. Čak i ako se dogode životne promjene, taj novac ostaje siguran i nasljedan - poput kralja kojeg ste pažljivo zaštitili nizom dobro promišljenih poteza.
Treći mirovinski stup zamišljen je kao najfleksibilniji oblik ulaganja u vlastitu budućnost: nema obveznih iznosa ni rokova, vi birate tempo. A država vašu odgovornost nagrađuje s 15 posto poticaja na godišnje uplate, do maksimalnih 99,54 eura. Možda ne zvuči spektakularno, ali upravo se od takvih malih, promišljenih poteza gradi ona vrsta financijske sigurnosti zbog koje se osjećate kao pobjednik!
