Iako se često tvrdi da sistem 'pomicanja sata' štedi energiju, znanstveni dokazi pokazuju suprotno - uštede su minimalne, a štetni učinci na zdravlje sve izraženiji. Pa zašto još uvijek pomičemo sat?
Sat, energija, zdravlje
Štedi li 'pomicanje sata' energiju? Stručnjaci kažu da je razlika zanemariva
Čitanje članka:
2
min
U 3 sata 27. listopada ljudi diljem Europe "pomicat će kazaljke na satu" jedan sat unatrag. Godine 2018. Europska komisija službeno je predložila ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje, a Parlament je podržao taj prijedlog u rezoluciji u ožujku 2019. godine. Do toga je došlo nakon što je javno savjetovanje Komisije pokazalo snažnu podršku 4,6 milijuna građana EU-a za ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena. No do danas se nikakva promjena nije desila te i dalje "pomičemo satove" svakog ožujka i listopada.
Protivnici ukidanja ljetnog i zimskog računanja vremena tvrde za ovaj sustav ima smisla jer štedi energiju. No je li zaista tako? Nekoliko studija pokazalo je da je utjecaj ljetnog i zimskog računanja vremena na energiju, a time i okoliš zanemariv ili čak negativan.
U Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj ovaj sustav je uveden radi štednje ugljena u Prvom svjetskom ratu. Ukinut je kada je rat završio, ali se vratio tijekom 1980-ih kada se vratila potreba za uštedom resursa, potaknuta globalnom naftnom krizom. Od 2002. sve zemlje Europske unije - osim Islanda - moraju prilagoditi svoje satove zadnje nedjelje ožujka i listopada.
Nekoliko studija u Europi i SAD-u pokazuje da "pomicanje sata" ima vrlo mali učinak na očuvanje energije. U Italiji je Talijansko društvo za medicinu okoliša izračunalo da bi čak i odgoda pomicanja sata s kraja listopada na kraj studenog uštedjela zemlji 70 milijuna eura na računima za gorivo. Studija istraživača s Karlovog sveučilišta u Pragu koristila je podatke od 2010. do 2017. kako bi otkrila da je ljetno računanje vremena u Slovačkoj rezultiralo procijenjenom uštedom energije koja je jednaka samo 0,8 posto godišnje potrošnje električne energije.
U SAD-u, studija koju je provelo Ministarstvo prometa 1975. godine pokazala je da ljetno računanje vremena smanjuje potrošnju energije za samo oko 1 posto. Ova beznačajna ušteda mogla bi, dijelom, biti posljedica što mnogi ljudi u SAD-u ustaju iz kreveta prije 7 ujutro. Velik dio energije ušteđene time što svjetla nisu bila upaljena navečer nadoknađena je upaljenim svjetlima ujutro. Istraživanje iz 1993. o potrošnji goriva u Francuskoj i Belgiji primijetila je povećanje potrošnje goriva s pomicanjem sata.
Uštede su sve manje kako se rasvjetna tehnologija razvija i danas rasvjeta čini znatno manju ukupnu potrošnju energije i gotovo zanemariv udio u ukupnoj potrošnji energije.
S druge strane pomicanje sata može imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. - Znanstveni dokazi ukazuju na akutno povećanje štetnih zdravstvenih posljedica pomicanja sata, uključujući srčani i moždani udar, rekao je stručnjak za spavanje dr. Adam Spira, s Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health.
Promjena je također povezana s povećanim rizikom od poremećaja raspoloženja i prijema u bolnicu, kao i s povećanom proizvodnjom upalnih markera kao odgovora na stres. Potencijal za automobilske nesreće također raste. Studija iz 2020. pokazala je da promjena prekidača povećava rizik od prometnih nesreća sa smrtnim ishodom za 6 posto.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
