Štednja u drugom stupu - evo kako pratiti svoje stanje

Većina nas uglavnom ne zna u kojem fondu štedi, kamoli da redovito provjeravamo stanje na računu kako bi osvijestili što se događa s našim novcem. Kad se spomene štednja u drugom stupu, najčešće smo skloni odmahnuti rukom i reći: ''Tko zna gdje je moj novac, fondovi nisu dovoljno transparentni'', a da se prije toga zapravo nismo ni potrudili provjeriti kako sami možemo doći do informacija. A to je vrlo jednostavno.

U kojem sam fondu?

Ako niste sami izabrali fond u kojem ćete štedjeti za mirovinu, možda i ne znate da vas je Regos po slovu zakona nakon proteka roka od 30 dana od zaposlenja rasporedio u jedan od fondova. Regos svakom osiguraniku nakon toga šalje obavijest o rasporedu na kućnu adresu, zajedno s informacijom o tome kako možete doći do lozinke i šifre za pristupanje osobnom računu mirovinske štednje koji se pod vašim imenom i prezimenom vodi u Regosu.

Ako ste tu obavijest zagubili ili zanemarili, jedan je od najjednostavnijih načina da provjerite u kojem ste fondu i koliko novca imate na računu odlazak u bilo koju poslovnicu Fine, u kojoj su posebno obilježeni šalteri Regosa. Za to je potrebno predočiti osobnu iskaznicu i dati OIB, s tim da ne morate radi svake provjere stanja na računu odlaziti u Finu jer možete zatražiti lozinku za ulaz u svoj račun kako biste ga u bilo koje doba dana mogli provjeriti online.

Osiguranici koji su aktivirali uslugu e-Građani već i prvu provjeru stanja na računu u obaveznom mirovinskom fondu mogu obaviti pomoću te usluge. Naime, dovoljno je među institucijama čije usluge trebate pronaći Regos, potvrditi da želite pristupiti računu i bit će vam dostupne sve informacije: od imena fonda u kojem štedite, kategorije fonda (A, B ili C), stanja na računu izraženog u obračunskim jedinicama (odnosno udjelima u ukupnoj imovini koju imate u fondu) i vrijednosti te imovine u kunama na dan kada ste pristupili računu.

Stanje računa možete provjeriti i na internetskim stranicama fonda u kojem štedite, no za to prethodno trebate zatražiti korisničku lozinku u samom fondu. Svi fondovi nude osiguraniku i mogućnost slanja redovnih izvještaja o stanju na računu e-mailom ili SMS-om, pa nije loše ugovoriti takvu uslugu kako biste povremeno primali te obavijesti. Jednom godišnje fondovi osiguranicima šalju i obavijest o stanju na računu.

Kako pratiti stanje računa?

U razdoblju štednje najvažnije je pratiti rast broja obračunskih jedinica koje imamo u fondu, dok vrijednost imovine izražena u kunama može oscilirati. Naime, kad poslodavac usmjeri 5 posto naše bruto plaće na račun u fondu, do fonda dolazi određeni iznos novca. Kako fond taj novac odmah ulaže u dionice tvrtki, državne ili korporativne obveznice, odnosno udjele u drugim fondovima, tako postajemo vlasnici udjela ukupne imovine fonda ili dioničari toga fonda. Zbog toga se vrijednost imovine na osobnom računu prvenstveno izražava u obračunskim jedinicama, odnosno u broju udjela u fondu koje smo 'otkupili' svojim doprinosima.

Vrlo je jednostavno doći do iznosa koji u određenom trenutku imamo u fondu: broj obračunskih jedinica koji je pripisan našem računu treba pomnožiti s vrijednošću jednog udjela u fondu, što daje trenutno stanje na računu u kunama. No, treba imati na umu da taj iznos može oscilirati zato što se vrijednost imovine fonda na tržištu mijenja, na primjer, ako padne ili poraste vrijednost dionica u koje fond ulaže.

Zato, kad povremeno gledamo vrijednost imovine na računu, važno je vidjeti da raste broj obračunskih jedinica jer to pokazuje da povećavamo broj udjela koje imamo u fondu (a time i imovinu), dok će nam stvarna vrijednost te imovine izražena u novcu biti zaista važna tek u trenutku odlaska u mirovinu. Tada svoje udjele u fondu „prodajemo“ da bismo ugovorili isplatu mirovine, pa nam je važno koliko točno naša imovina vrijedi. U međuvremenu, važno je uvjeriti se u to da postoji pozitivan trend, odnosno da se na godišnjoj razini bilježi rast vrijednosti imovine.

Na što paziti?

U mjesečnim izvještajima Hanfe mogu se pronaći bilteni o poslovanju mirovinskih fondova, u okviru kojih se mogu pronaći informacije o prinosima fondova u usporedbi s ostalim fondovima, odnosno prosječnom stopom rasta vrijednosti imovine svih fondova, koja se naziva mirex. Evo na što treba obratiti pažnju:

1. Gledajte pravi fond

Kad provjeravate kako se kretala imovina na osobnom računu, važno je znati u kojem ste fondu te u kojoj kategoriji fonda štedite. Naime, danas imamo 3 kategorije obaveznih mirovinskih fondova (A, B i C), pa je važno uspoređivati vrijednost obračunske jedinice i prinose odgovarajućih fondova. Dakle, ako štedite u fondu A kategorije, gledajte vrijednosti obračunskih jedinica i prinose fondova A kategorije. U protivnom, dobit ćete potpuno krivu sliku jer se obračunske jedinice i prinosi fondova različite kategorije jako razlikuju.

2. Gledajte dugoročne rezultate

Ako uspoređujete poslovanje svoga fonda s poslovanjem drugih fondova kako biste vidjeli jeste li izabrali dobar fond i trebate li razmisliti o promjeni fonda, nemojte se voditi kratkoročnim promjenama. U tom slučaju, ako odlučite promijeniti fond, lako možete biti na gubitku jer se za štednju u fondu kraću od tri godine plaća izlazna naknada. Zato promatrajte prinose barem tijekom tri ili pet godina, odnosno najbolje prosječan godišnji prinos (tzv. mirex) od početka poslovanja i eventualnu odluku o promjeni fonda također planirajte dugoročno.

IZRAČUN ŠTEDNJE Kako izabrati štednju pri kojoj vrijednost vašeg novca raste?

3. Što uopće znači vrijednost obračunske jedinice?

Uzmimo za primjer vrijednost obračunske jedinice u fondu: ta nam vrijednost govori o tome kolika je trenutna cijena jednog udjela. Ako znate da je početna vrijednost tih udjela početkom 2002. iznosila 100 kuna, onda je lakše razumjeti što znači činjenica da je prosječna vrijednost obračunske jedinice u fondovima kategorije B danas 252,8966 kuna (Hanfa, travanj 2019.). Dakle: prvih 100 kuna koje je netko početkom 2002. uplatio u fond danas vrijedi 252,89 kuna, što pokazuje da je fond tih početnih 100 kuna u međuvremenu uvećao za 152,89 kuna.

4. Što znači prinos i na što ukazuje mirex?

Prosječan prinos s druge strane pokazuje kolika je bila zarada fonda na ono što ste uplatili, odnosno po kojoj je stopi rasla vrijednost imovine fonda. Možemo ga pratiti na mjesečnoj, višemjesečnoj ili godišnjoj razini, a riječ je o pokazatelju sličnom kamatama u banci. Ipak, postoje važne razlike: prinose nam ni jedan fond ne može jamčiti niti ih možemo unaprijed ugovoriti te često osciliraju, ovisno o vrijednosti imovine u koju je fond uložio na tržištu.

Inače, prosječan godišnji prinos fondova kategorije B, tzv. mirex, u travnju je iznosio 5,61 posto. To znači da su fondovi u prosjeku svake godine povećavali vrijednost imovine po stopi od 5,61 posto. Vaš fond mogao je ostvariti slabiji ili bolji prosječan rezultat.

DONESITE ODLUKU SAMI Vaša mirovina ovisit će o odabranom mirovinskom fondu

5. Adrese koje je dobro znati i posjetiti

Budite aktivni u praćenju stanja na osobnom računu u drugom stupu jer time ujedno kontrolirate i uplaćuje li vaš poslodavac redovno doprinose, što je vrlo važno za vašu buduću mirovinu. Riječ je o novcu koji ne može biti dio založnog ugovora, ne podliježe ovrsi niti ga možete podići do trenutka stjecanja uvjeta za mirovinu. Kako je riječ o osobnoj imovini, u slučaju smrti osiguranika, novac ulazi u nasljednu masu i dijeli se prema Zakonu o nasljeđivanju. Ukratko, riječ je o novcu koji predstavlja temelj naše sigurnosti za budućnost te sigurnost za naše najmilije, odnosno vjerojatno jednom od najvažnijih računa koje ćete u životu imati.

Zato je važno informirati se, učiti i osvijestiti kako i sami možete utjecati na visinu svoje buduće mirovine.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.