Native sadržaj

Komentari 52

Građani u vrijeme krize i recesije štede više nego ikada

Građani u vrijeme krize i recesije štede više nego ikada

Pandemija je ove godine uzrokovala najdublju globalnu recesiju u posljednjih stotinu godina, no je li to utjecalo na financijsko ponašanje građana i njihove navike štednje? Pitali smo stručnjaka kako štedjeti tijekom globalne krize

Mnogi znaju da su štednja i odvajanje za "crne dane" pametne odluke, ali pitanje je može li se štedjeti s obzirom na trenutne okolnosti u svijetu. Još 14. travnja ove godine Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da su sve zemlje G7 ušle ili tek ulaze u duboku recesiju te da je ekonomski pad veći nego onaj u vrijeme Velike recesije 2009. Odnosno, najveći je to ekonomski pad zabilježen još od Velike depresije iz 1929. godine, a uzrok svemu je pandemija koronavirusa. 

Što to znači za prosječnoga građanina Hrvatske i njegovu štednju te je li kriza vrijeme za početak štednje za mirovinu, pitali smo ekonomskog stručnjaka doc. dr. sc. Nevena Vidakovića.

I dalje štedimo unatoč krizi

UN predviđa da će globalna nezaposlenost u drugom tromjesečju 2020. izbrisati 6,7% radnog vremena na globalnoj razini, što je ekvivalent 195 milijuna radnika s punim radnim vremenom. No unatoč crnim ekonomskim prognozama, sredstva hrvatskih građana u bankama nastavila su rasti po godišnjoj stopi od oko 4%. 

-  Navike građana vezano za štednju načelno se nisu promijenile te štednja građana u bankama kontinuirano raste. Tako da štedimo za crna vremena, a kad crna vremena dođu, onda štedimo još više jer se bojimo da će crna vremena postati još crnja - govori doc. dr. sc. Vidaković.

Prema podacima HNB-a, ove je godine prvi put depozitni novac, odnosno sredstva na tekućim i žiro računima, premašio iznos ukupno oročenih štednji u zemlji. Razlog tomu su smanjene kamate na štednju, uvođenje poreza na dohodak i prireza na kamate na štednju. Od 322,6 milijardi kuna kompletnih depozita u zemlji, građani drže 219,8 milijardi kuna i time su najvažniji štediše u zemlji. Od početka godine depozite su povećali za osam milijardi kuna, od čega deviznu štednju za tri milijarde. Od svih depozita, 120 milijardi je depozitni novac, 172 milijarde kuna odlazi na devizni depozit, a kunska štednja iznosi 29,8 milijardi kuna.

Sve više razmišljamo o štednji za mirovinu

Dakle, građani i dalje štede te se njihove navike nisu bitno promijenile ni u vrijeme korona krize, ali doc. dr. sc. Vidaković ističe da su prinosi ono što se ipak promijenilo.

- Umirovljenika će biti sve više, a broj radnika neće značajno rasti. Isto tako mirovinski fondovi ne mogu ostvariti značajne prinose jer uglavnom ulažu u obveznice, a prinosi su niski. Upravo ovi faktori stavljaju naglasak na važnost individualne štednje i kreiranja financijskog plana za budućnost - govori doc. dr. sc. Vidaković i dodaje da pri osiguravanju financijske budućnosti važnu ulogu igra treći mirovinski stup, odnosno dobrovoljna mirovinska štednja.

Dobrovoljni mirovinski fondovi, koji imaju dugoročni horizont ulaganja, predstavljaju sigurnost za ulagače. Njihovi prinosi mogu biti manji ovisno o dioničkim i ulagačkim taktikama, no dugoročno se prinosi izravnavaju u korist štediše.

- Percepcija o štednji za mirovinu posljednjih se godina iznimno promijenila. Mirovine u odnosu na plaću su značajno pale. Tržište rada također se značajno promijenilo i postalo je jasno da je individualna štednja za mirovinu vrlo važna, a taj trend nastavit će se i u budućnosti - govori doc. dr. sc. Vidaković te smatra da se trenutni jaz između mirovina i plaća ni u budućnosti neće, ukupno gledano, smanjiti, ali će individualne mirovine biti značajno različite. 

Financijska pismenost je presudna

S obzirom na to da su kamatne stope već godinama toliko niske da jedva pokrivaju inflaciju te da populacija stari, a posao se prebacuje na internet, tradicionalne investicije kao što su štednja u bankama i nekretnine više ne donose dobre prinose, smatra doc. dr. sc. Vidaković.

- Upravo zato važno je financijsko opismenjavanje. Građani moraju znati da postoji više mogućnosti za štednju od banaka i nekretnina. Ali za svaku investiciju trebaju znati koliki im je rizik. Upravo zato naglasak kod financijske pismenosti je na razumijevanju investicija i njihova rizika - govori doc. dr. sc. Vidaković.

Pandemija je također promijenila prioritete kod ljudi, pa se naglasak s novca prebacio na važnije stvari, kao što su obitelj ili zdravlje. Financijsko planiranje palo je u drugi plan, a pandemija nam je svima pokazala koliko je ekonomija nestabilna i koliko je zapravo važno financijski planirati budućnost. Doc. dr. sc. Vidaković pritom smatra da bi se mlađe generacije, koje tek ulaze na tržište rada, zapravo najviše trebale pripremati za starost, a realnost je suprotna, oni to čine najmanje.

Prema procjenama Europske komisije, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020., ali i oporavak u 2021. Glavna ekonomistica MMF-a, Gita Gopinath, također smatra bi se globalno gospodarstvo trebalo početi polako i neravnomjerno oporavljati do 2021. godine. MMF procjenjuje da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti 9%, u 2021. trebao bi rasti 4,9%, a HNB u zadnjim predviđanjima očekuje da će BDP u ovoj godini pasti 9,7%, a iduće godine rasti za 6,2%.