Što bi sve trebali znati o fondovima i kakve oni veze imaju s visinom mirovine

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, svaki hrvatski građanin mlađi od 40 godina koji prvi put potpiše ugovor o radu, ugovor o djelu ili o autorskoj suradnji postaje osiguranik u sustavu mirovinskog osiguranja. Reformirani se sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj zasniva na tri stupa. Prvi je stup u mirovinskom fondu zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti, a odvajanje za prvi stup iznosi 15% bruto plaće.

Drugi i treći stup zasnivaju se na sustavu kapitalizirane osobne štednje, gdje zaposleni štede na osobnim računima. Za drugi stup koji je obvezni iz bruto plaće se izdvaja 5%, dok je treći stup, kao što mu i samo ime govori, dobrovoljan i u njemu štedimo kad i koliko želimo.

Od 2014. godine u drugom mirovinskom stupu uvedene su različite kategorije portfelja u mirovinskim fondovima, a namijenjene su štednji različitih kategorija osiguranika. To znači da svaki fond ima tri različita podfonda, odnosno tri različita modela štednje kojima se osiguranik može pridružiti i tako pokušati utjecati na visinu buduće mirovine. Evo što biste sve trebali znati o kategorijama obveznih fondova.

Što je mirovinsko društvo, a što fond?

Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje osniva obvezne mirovinske fondove i njima upravlja. Novac koji uplaćujete u drugi mirovinski stup nalazi se na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Ukupnom imovinom mirovinskog fonda upravlja mirovinsko društvo, koje novac ulaže na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa. U Hrvatskoj postoje četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.

Svi mirovinski fondovi svojim članovima omogućuju izbor između tri kategorije mirovinskih fondova - A, B i C - koje se razlikuju po ograničenjima članstva (s obzirom na životnu dob), po investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Odabirom kategorije fonda građani sami odlučuju o potencijalnoj rizičnosti svog ulaganja kao i visini prinosa koji će utjecati na buduću mirovinu.

Fondovi kategorije A

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju svim osiguranicima koji su se tek zaposlili, a nisu sami otvorili račun u fondu u kojem žele štedjeti te izabrali potportfelj, Regos po službenoj dužnosti dodjeljuje jedan od fondova kategorije A. 

U portfelju fondova kategorije A nalazi se veći udio dionica, zbog čega se smatra da postoji nešto veći rizik kod ulaganja. Međutim, povijesno gledano, prinosi su u ovom fondu nešto viši. Kako vrlo mladi osiguranici do umirovljenja imaju 40 i više godina, podrazumijeva se da mogu lakše 'podnijeti' eventualne gubitke fonda, a u konačnici mogu biti na dobitku.

Fondovi kategorije B

Ova kategorija kombinacija je fondova kategorija A i C, a glasi za srednje rizični tip obveznog mirovinskog fonda. Fondovi kategorije B namijenjeni su srednjoj generaciji koja želi ulagati novac za mirovinu uz nešto manju dozu rizika. Članovi tog fonda mogu biti svi osiguranici osim onih kojima je do mirovine preostalo 5 godina, koje Regos po službenoj dužnosti prebacuje u fondove kategorije C.

Fondovi kategorije B karakterizira uravnoteženi model ulaganja u kojem se nastojao postići dobar omjer između rizika i potrebe da se štite sredstva koja se štede za mirovinu. No, ako uopće ne želite izlagati svoja ulaganja riziku, na dulji rok možete izabrati ulaganje u fond kategorije C.

Fondovi kategorije C

Fondovi ove kategorije spadaju u najmanje rizičnu skupinu. Naime, u portfelju fondova kategorije C uopće nema dionica, odnosno, u ovim se fondovima ulaže prvenstveno u obveznice, koje se općenito smatraju sigurnim ulaganjem. Svi osiguranici kojima nedostaje samo 5 godina do mirovine po zakonu prelaze u taj fond s ciljem da se umanji rizik od toga da oscilacije na tržištu kapitala umanje vrijednost njihove imovine, a time i iznos buduće mirovine.

Za ovu je kategoriju važno naglasiti kako njezini prinosi mogu biti u prosjeku i puno niži od onih u A te niži od prinosa u kategoriji B, pa za one vrlo mlade osiguranike možda nije dobar izbor dugoročno štedjeti u tom fondu. Imajte na umu kako pravo na isplatu novca s odabranih računa član fonda stječe tek kada ispuni uvjete za mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Dakle, tek onda kad od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dobije rješenje o pravu na mirovinu.

Može li mirovinski fond propasti?

Mirovinski fond ne može propasti, ali može se smanjiti vrijednost imovine u njegovu vlasništvu. Kako bi se zaštitilo građane, zakonom je propisan zajamčeni prinos, što znači da se svakom članu mirovinskog fonda jamči prinos u visini referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova. Prinos se umanje za 12 postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest u fondu kategorije B te tri u fondu kategorije C. 

Stopa referentnog prinosa računa se kao aritmetička sredina prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, pri čemu pojedini fond sudjeluje proporcionalno s obzirom na svoj udio u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije.

Više informacija o tom kako posluje vaš mirovinski fond možete saznati u mjesečnim izvješćima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ili na stranicama vašeg obveznog mirovinskog fonda.