Neki tvrde da su TikTok i ostale društvene mreže izvor zabave i kreativnosti, a drugi izražavaju posebnu zabrinutost zbog potencijalnih sigurnosnih problema. Naime, neke zemlje diljem svijeta zalažu se za potpunu, odnosno djelomičnu zabranu TikToka na uređajima koje koriste državni službenici zbog zabrinutosti o privatnosti podataka.

Postaje li TikTok uistinu društveni problem, pitali smo stručnjaka Alena Delića, a kako zaštititi svoju privatnost i odgovorno koristiti društvene mreže, rekla nam je psihologinja Martina Nikolić iz Centra za sigurniji internet.  

Znate li što je 'sigurnosna higijena'?

Kad je riječ o TikToku i pitanju sigurnosti, najviše kritika dolazi, kaže Delić, vezano za količine podataka koje se prikupljaju, načine na koje se obrađuju, kao i tko im i za koje svrhe može pristupiti. 

- Većina aplikacija društvenih mreža može pristupiti različitim vrstama podataka korisnika. To uključuje osnovne informacije poput imena, korisničkog imena, adrese elektroničke pošte i kontakata. Također, lako se dolazi do podataka o uređaju, lokacijskim podacima, ali i podacima o operativnom sustavu. Osim toga, dostupni su sadržaji, uključujući fotografije, koje korisnici objavljuju na različitim platformama. Svi se ti podaci primarno prikupljaju uz pristanak, no često je upitno znaju li korisnici na što točno pristaju – kaže nam Delić. 

Također, postoji zabrinutost zbog način na koji se prikazuju određeni sadržaji na društvenim mrežama. Naime, Delić kaže, nije tu riječ samo o neprimjerenim sadržajima nego i o onima koji mogu utjecati na percepciju ili stavove korisnika, što može utjecati i na demokratska društva.

- Tehnologija svakako omogućuje da se sadržaji prikazuju različito ovisno o različitim parametrima, uključujući regije. Također, vjerojatno i sami korisnici mogu primijetiti da su sadržaji prilagođeni i dobnim skupinama i drugim interesima. Uostalom, to je jedan od poslovnih modela različitih kompanija jer time mogu više zadržati korisnike na svojim platformama. Postoje i izvještaji o prikazivanju neprikladnih sadržaja, uključujući različite promidžbene sadržaje – objašnjava Delić. 

Međutim, jasno je da društvene mreže imaju veliku količinu informacija koje se nalaze centralizirano upravo radi financijske koristi, ističe Delić, a koje svojom obradom i unutar i izvan zakonskih okvira mogu predstavljati sigurnosni rizik. 

- Svakako je potrebno povećati razumijevanje pravila privatnosti i uvjeta korištenja koja prihvaćamo, prepoznati pokušaje prijevara poput phishing poruka i održavati 'sigurnosnu higijenu', koja uključuje redovito ažuriranje operativnih sustava i aplikacija - zaključuje stručnjak Delić. 

'Može biti i edukativno, ali ovisi o nama'

No korištenje TikToka i ostalih društvenih mreža može biti zabavno, uzbudljivo, ponekad i edukativno. Ali kad su korisnici aplikacije osobe, a posebno djeca, koje se uključuju u opasne trendove i izazove, do izražaja mogu doći mračne strane online svijeta.

- Ne razmišljajući kritički o sadržaju, često i zbog toga što im je mozak još u razvoju, djeca i mladi mogu previdjeti opasnosti koje izazovi nose sa sobom. Donja dobna granica za korištenje društvenih mreža je na većini mreža 13 godina, no svjedoci smo toga da puno djece koristi mreže ranije. Zato razgovarajte sa svojim djetetom o učinku navođenja lažne dobi na društvenoj mreži, uključujući izloženost sadržaju namijenjenom odraslima i mogući veći rizik od kontakta s nepoznatim osobama - poručuje psihologinja Nikolić. 

Društvene mreže zadnjih su godina u fokusu mnogih istraživača kako bi se otkrilo utječu li one zapravo negativno na mentalno zdravlje pojedinca, ali i na društvo u cjelini. Facebookova interna studija provedena među tinejdžericama u SAD-u pokazala je da upravo Instagram, od svih društvenih mreža, najviše utječe na negativnu percepciju vlastitog tijela, kao i da češće nego druge društvene mreže potiče korisnike na usporedbu s drugima, što dovodi do frustracije, ljubomore i ljutnje. Ali psihologinja Nikolić kaže kako i sami istraživači navode da ovakve studije imaju svoje nedostatke. 

- Direktni zaključci o tome da je šteta nastala isključivo zbog društvenih mreža ne mogu se donositi. Kako ćemo koristiti internet i društvene mreže, ovisi o nama. Kad smo svjesni rizika, moramo oprezno dijeliti osobne podatke i pridržavati se sigurnosnih preporuka – upozorava psihologinja. 

Je li zabrana rješenje? 

Djeca su danas digitalni urođenici i nije im poznat svijet bez tehnologije i zato zabrana korištenja TikToka, kao i ostalih društvenih mreža, ali i interneta ili mobitela neće riješiti probleme, ističe psihologinja Nikolić.

- Potrebno je razvijati odnos povjerenja s djecom, iskreno se zainteresirati za online svijet u kojemu žive, pa tako i za TikTok. Negativnim stavom o društvenoj mreži koja je djeci i mladima očito vrlo važna nećemo ih dobiti za suradnju jer pokazujemo nerazumijevanje njihovih potreba i interesa, što će nas udaljiti u odnosu s djetetom - poručuje Nikolić.

Kako bi odgovorno stvarali sadržaje, posebno one koje prate djeca i mladi, pridružite se platformi #BoljiOnline, koja radi na edukaciji korisnika, ali i ispravnom korištenju tehnologije te svega onog što ona donosi. Važno je, dakle, educirati i sebe i djecu te prevenirati štetne posljedice. Svakako je potrebno razgovarati s djecom o tome tko su im pratitelji na društvenim mrežama, poznaju li te ljude, za što najčešće koriste društvene mreže, te postaviti obiteljska pravila o korištenju interneta. I na kraju treba naglasiti da je svatko od nas tko koristi društvene mreže zapravo kreator sadržaja na njima.