Stres je neizbježan dio života i, bez obzira na dob ili posao kojim se bavimo, svi se s njim suočavamo na različite načine. Kako bi se borili protiv stresa i smanjili njegove negativne učinke na svoje mentalno i fizičko zdravlje, sve više ljudi okreće se terapijama koje omogućuju povezivanje s prirodom. Štoviše, studije pokazuju da vrijeme provedeno u prirodi ograničava ruminaciju, a riječ je o stanju u kojem stalno razmišljamo o sebi i svojim problemima.

Naime, stalne negativne misli povećavaju intenzitet naših psiholoških i fizioloških reakcija na stres i izlažu nas većem riziku od kardiovaskularnih bolesti. A jedna od terapija koje smanjuju stres je hortikulturna terapija. U fokusu ove terapije su biljke i vrtovi, koji služe kao alat za poboljšanje cjelokupnog zdravlja. Koje su sve dobrobiti ove terapije i kako se ona provodi u praksi, otkrio nam je doc. dr. sc. Miroslav Poje sa Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Vrtlarenje smanjuje anksioznost 

Hortikulturna terapija može se primjenjivati, pojašnjava naš sugovornik, kod djece s teškoćama u razvoju, kod osoba s invaliditetom, starijih osoba, kod ovisnika i osoba koje pate od kroničnih bolesti, ali i kod zatvorenika i veterana. 

- Hortikulturna terapija ima mnoge dobrobiti, a najvažnije se mogu definirati kao psihološke, fizičke, kognitivne i društvene. Poboljšavanje kvalitete života, povećavanje razine samopoštovanja, poboljšavanje raspoloženja, smanjenje anksioznosti, ublažavanje depresije, smanjivanje stresa, povećanje samopouzdanja samo su neke od utvrđenih psiholoških dobrobiti. Uz njih, potvrđene su fizičke koristi, kao što su poboljšavanje finih i grubih motoričkih sposobnosti, smanjenje brzine otkucaja srca, poboljšanje snage, izdržljivosti, koordinacije – kaže docent Poje. 

Osim navedenih prednosti, hortikulturna terapija utječe na kognitivne sposobnosti i ponovljeno učenje zaboravljenih vještina te poboljšanje memorije kod dementnih osoba. Uza sve to, ova vrsta terapije, dodaje naš sugovornik, poboljšava koncentraciju i pozornost na detalje. 

- Hortikulturne aktivnosti mogu pružiti osjećaj povezanosti s prirodom, što je vrlo važno budući da su istraživanja pokazala da je boravak u prirodi povezan sa smanjenjem stresa i poboljšanjem raspoloženja. Hortikulturna terapija također može pružiti osjećaj zajedništva i povezanosti s drugim ljudima koji sudjeluju u terapeutskom procesu, a vrtlarenje i rad s biljkama može pomoći i u poboljšanju koncentracije. Fokusiranje na vrtlarske zadatke pomaže i u preusmjeravanju misli i smanjenju anksioznosti - dodaje docent. 

Posebno pogodna za djecu i starije

Kod djece hortikulturna terapija pozitivno utječe na razvoj finih motoričkih vještina, koncentraciju i razumijevanje prirode. Vrtlarenje može biti posebno korisno za djecu s ADHD-om i drugim poremećajima pažnje jer pomaže, kaže docent, u usmjeravanju njihove energije i poboljšanju koncentracije. 

- I starije osobe mogu imati koristi od hortikulturne terapije na različite načine. Primjerice, rad s biljkama može poboljšati finu motoriku i koordinaciju, kao i pružiti osjećaj postignuća i svrhe. Vrtlarenje može biti posebno korisno za starije osobe jer im može pružiti priliku da se druže i socijaliziraju s drugim ljudima, a istodobno uživaju u aktivnostima na otvorenom – kaže naš sugovornik.

Ova vrsta terapije može biti korisna i za bolesnike koji se oporavljaju od različitih bolesti, uključujući ovisnost. Rad s biljkama može pružiti ovisnicima novi hobi koji zamjenjuje njihove negativne navike. Također, vrtlarske aktivnosti pomažu u smanjenju stresa i tjeskobe,  koji su često prisutni kod ovisnika.

- Hortikulturna terapija dopunjuje druge forme terapije, a ima nekoliko prednosti u odnosu na druge terapijske pristupe. Ona može biti korisna za ljude koji ne reagiraju na tradicionalne terapije i za one koji žele isprobati nešto novo. Umjesto da se usredotoči na verbalnu komunikaciju ili lijekove, hortikulturna terapija koristi aktivnosti poput sadnje, uzgoja i brige za biljke kako bi se pomoglo u liječenju i oporavku pacijenata. Sudjelovanje u radu s biljkama u prirodi pruža osjećaj postignuća i unutarnje nagrade - zaključuje naš sugovornik. 

Zazelenimo Hrvatsku zajedno!

A s ciljem podizanja svijesti o važnosti prirode za ljudsko zdravlje i širenja svijesti o održivom razvoju, INA je 2014. pokrenula program Zeleni pojas. Kroz ovaj program INA sufinancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenja podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacije o ekologiji te druge slične aktivnosti iz područja zaštite okoliša, prirode i klime. INA je s partnerima dosad u okviru projekta Zeleni pojas posadila 11.761 sadnicu drveća, cvijeća i raslinja te su ukupno zazelenili 121.339 četvornih metara. 

INA tako i ove godine poziva organizacije civilnog društva, javne i obrazovne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva te parkove prirode da prijave svoje projekte iz područja zaštite okoliša, prirode i klime. Do sada su kroz program Zeleni pojas sufinancirali čak 134 projekata s ukupnim iznosom od 367.053 eura, a ove godine možete se prijaviti ovdje. 

Pridružite se Zelenom pojasu i ove godine i zazelenimo Hrvatsku zajedno!