Lana Jurčević ne dijeli boje na muške i ženske...

Često nailazimo na uvjerenje da svaki spol treba nositi samo određene odjevne predmete, i to u ograničenom rasponu boja. No, kad znate kako su se te konvencije mijenjale tijekom stoljeća i u obzir uzmete druge kulture, jasno vam je koliko su ta pravila besmislena i ograničavajuća te zašto se stalno ruše. Ako nošenje haljina i suknja smatrate ekskluzivnim pravom žena i ultimativnim izrazom ženstvenosti, zamjerit ćete se Škotima u kiltovima i Japancima u kimonima. Stari Grci i Rimljani također bi protestirali protiv takvog razmišljanja, a kad malo bolje promislimo, njihove su toge nalik današnjim dizajnerskim haljinama i sigurno su bile najudobnija i najuniverzalnija odjeća ikad. Da može, pobunio bi se i Luj XIV. jer je ponosno nosio cipele na petu. Coco Chanel, koja je osim male crne haljine u žensku modu uvela i muško odijelo, samo bi vas prezirno pogledala kad biste joj krenuli objašnjavati da u modi postoje pravila.

Pravo na boje

Suprotno nekim mišljenjima, boje nemaju spol. To će vam svaki dizajner potvrditi. Crvena kao boja krvi i ružičasta kao njezina ublažena verzija dugo su u povijesti bile smatrane muškim bojama. Kako objašnjava Valerie Steele, direktorica muzeja pri Institutu za modu (The Museum at the Fashion Institute Technology), u 18. stoljeću bilo je sasvim muževno nositi ružičasto odijelo od svile s izvezenim cvjetnim motivima. Šezdesete godine prošlog stoljeća oživjele su taj trend. Kako u svojoj knjizi „Sex and Unisex: Fashion, Feminism, and the Sexual Revolution“ kaže Jo Paoletti, profesorica na Sveučilištu Maryland, uniseks oblačenje 60-ih (vrijeme „djece cvijeća“) odgovor je na rigidne 50-e u kojima su rodne uloge i prateća moda bili strogo definirani. Sedamdesete su donijele „svemirsku modu“ (sjetite se Ziggyja Stardusta ili ga guglajte) koja je uniseks modom inspiriranom astronautskim odijelima spolne razlike zapravo učinila vidljivijima. Nakon što su srušena sva pravila, nisu uspostavljena nova, već se za današnju modu zaista može reći da je područje potpune slobode i eksperimenta. 

Tu su činjenicu uvažili mnogi slavni dizajneri u svojim kolekcijama, a pojavili su se i oni koji se isključivo bave tim segmentom mode. Čak su i tradicionalni prodavači reagirali, primjerice Selfridges je 2015. otvorio jedan odjel za oba spola. I tu je uočen zanimljiv podatak da je veći interes žena za „mušku“ odjeću nego obrnuto. Trend uniseks odjeće ne jenjava. Jedna od najzapaženijih uniseks kolekcija nastala je suradnjom Reeboka i Victorije Beckham, a inspirirao ju je Shaquille O’Neal. Ove su godine svoje uniseks kolekcije izbacili poznati modni brendovi Abercrombie, Napapijri, Reebok, Lacoste i Lee. Kad pogledamo racionalno, vidjet ćemo da su neki uniseks proizvodi samo površno, bojom namijenjeni određenom spolu bez ikakvog smislenog razloga, dakle riječ je samo o marketinškom manevru. Za britvice, čarape, naočale, parfeme, tenisice zaista nema logičnog objašnjenja zašto bi trebali postojati u dvjema varijantama. 

Ma koja pravila?!

Milenijalci, generacija na kojoj svijet ostaje, preispituju sve postojeće konvencije, pa tako i modne. Pritom je otvorenost kad je moda u pitanju samo refleksija otvorenog svjetonazora, tj. načina razmišljanja koji je uključiv prema drugačijima i pojedincu daje mogućnost izbora. To je stav i mnogih naših milenijalaca i influencera: - Spolovi se sve više izjednačavaju i to mi je skroz kul. Kad žene nose muške stvari, to mi ima neki poseban čar - oduševljeno govori Lana Jurčević. Dodaje kako je najsretnija kad je ništa ne steže i priznaje: - Samo ukradem dečku ili tati stvari, po mogućnosti sportske, i nemam brige u vezi udobnosti.- Kaže da je muški odjevni predmet koji najradije nosi hoodica te da često bira oversized stvari, pa joj se muška odjeća i obuća dobro uklapaju u stil. U pogledu boja također nije striktna, ne dijeli boje na muške i ženske te voli vidjeti „ženske boje“ na muškarcu ako on to zna nositi. Dodali bismo da se ženstvenost i muževnost ne poništavaju nošenjem ikakve odjeće jer one dolaze iznutra. Osim toga, imamo pravo sami izgraditi svoj identitet bez ograničenja što ih nose promjenjive društvene norme.