Kad se temperature u nordijskim zemljama i istočnoj Europi spuste ispod nule i kad se na površini jezera stvori debeli ledeni sloj, u vodu zaranjaju mnogi plivači. Ne, ovdje nije riječ o nekoj kazni ili prosvjedu nego o ledenom plivanju, u kojem uživaju oni najhrabriji. No kako bi se okupali u snježnoj idili, plivači najprije moraju probiti rupu u ledu, a u vodu nerijetko ulaze potpuno nagi. Unatoč tome što trpe strašan bol, plivači se tijekom ledene kupke osjećaju iznimno moćno, pritom se usput oslobađaju nakupljenog stresa.

Neovisno o tome koliko vam se ova praksa činila ekstremnom, mnoge studije pokazale su da plivanje u ledu donosi višestruke zdravstvene prednosti: povećava razinu endorfina (hormona sreće), pospješuje cirkulaciju krvi i pomaže u oporavku mišića. A kao poseban benefit, koji bi mogao zanimati sve čitatelje koji su skloni čestom obolijevanju, ističe se jačanje imunosnog sustava. U dodiru s hladnom vodom tijelo, naime, doživljava šok, što onda potiče lučenje adrenalina, koji onda dodatno stimulira povećanje broja leukocita - stanica koje nam pomažu u borbi protiv infekcija i drugih bolesti.

Kako djeluje imunološki sustav?

No nisu Nordijci otkrili "toplu vodu" kad je riječ o "boostanju" imunološkog sustava na prirodan način. Vratimo li se u prošlost, vidjet ćemo da su dobrobiti imunološkog sustava počeli otkrivati u Ateni još 430. godine prije Krista. Grci su, naime, shvatili da ljudi koji su preživjeli velike boginje nisu oboljeli od ove bolesti drugi put, pa su, zahvaljujući toj spoznaji, ljude koji su preživjeli velike boginje slali da se brinu za novooboljele znajući kako su šanse da se zaraze značajno manje. Slično su otkrili i kineski iscjelitelji u 10. stoljeću, kad su među zdravim pacijentima počeli širiti zarazu pomoću osušenih krasta od velikih boginja jer su u tim slučajevima ljudi dobivali blagi oblik bolesti i stjecali imunitet.

Danas znamo da se to može objasniti time što imunološki sustav ima sposobnost pamćenja, koja mu omogućuje da brže i učinkovitije reagira na infektivne patogene s kojima se prije susreo. Usto, za ovaj je sustav specifično to što mu se centar ne nalazi samo u jednoj točki nego se različite stanice od kojih se sastoji proizvode u organima u cijelom tijelu, što, između ostalog, uključuje krajnike, limfne čvorove, slezenu i koštanu srž. Ključnu ulogu u imunološkom sustavu imaju bijele krvne stanice, odnosno leukociti, kojih u jednoj kapi krvi može biti i do 25.000, što u prijevodu znači da se u pet litara krvi odrasle osobe nalazi tek 1% leukocita. Zanimljivo je istaknuti i da ljudsko tijelo zapravo proizvodi više stanica za obranu samo radi rezerve, nakon čega višak ubija.

Kad bolest pobijedi

Povišena temperatura i groznica mogu biti izrazito neugodni, ali to je samo imunološki odgovor na ulazak nepozvanih gostiju u tijelo koji nam daje do znanja da se organizam bori protiv daljnjeg razvoja bolesti. Porast temperature zapravo može ubiti neke mikrobe, a groznica oslobađa bijele krvne stanice, pojačava metabolizam i zaustavlja množenje određenih organizama.

Iako je njegova zadaća obrana tijela od štetnih mikroba, ponekad se dogodi da imunološki sustav ne prepoznaje razliku između bezazlenih i opasnih situacija, što može dovesti do uništavanja zdravog tkiva. Ovo može biti povezano i s alergijama, do kojih dolazi kad naš imunološki sustav pretjerano reagira na neku tvar, tretira je kao štetnu te zbog toga stvara protutijela kako bi je napao. Abnormalnosti imunološkog sustava mogu dovesti i do imunodeficijencije te autoimunih poremećaja.

Autoimuna bolest je poremećaj u kojem prirodna obrana tijela postaje hiperaktivna, napadajući normalna tkiva kao da su strana tijela. Primjeri autoimunih bolesti uključuju multiplu sklerozu, autoimunu bolest štitnjače, dijabetes tipa 1, sistemski eritematozni lupus, reumatoidni artritis i sistemski vaskulitis. Prema nekim istraživanjima, pokazalo se da ove bolesti više pogađaju žene nego muškarce.

Bastion obrane imunološkog sustava

A kako bi naš obrambeni sustav bio u najboljoj mogućoj spremi, potrebna mu je podrška iz prilično neočekivanog izvora. Naše tijelo, naime, sadrži trilijune bakterija, virusa i gljivica, koji se zajedno nazivaju mikrobiom. U odnosu na naše stanice, omjer je 10:1. Zato nije čudno da njegova ukupna masa može težiti od jednog do malo više od dva kilograma (koliko otprilike teži jedan prosječan mozak). 

Zanimljivo je da je zapanjujućih 70% funkcionalnosti imunološkog sustava regulirano u crijevima, koja sadrže oko 80% imunoloških stanica i 100 trilijuna crijevnih mikroorganizama. Mnoga istraživanja potvrdila su da naše crijevne bakterije na razne načine pomažu našem imunološkom sustavu, održavaju nas zdravim i utječu na smanjenje rizika od alergija. A nedavna su istraživanja otkrila čak i da je slijepo crijevo potencijalno korisno za imunitet jer sadrži urođene limfoidne stanice (ILC), koje pomažu u stvaranju crijevne mikrobiote nakon infekcije ili terapije antibiotikom.

Ojačajte svoj imunitet

Za održavanje dobrog crijevnog mikrobioma, a time i imunološkog sustava, važne su ispravna prehrana i redovita tjelovježba. Jedna od glavnih komponenti ispravne prehrane su probiotici, koji mogu nastati fermentacijom. Probiotici su, inače, neophodni za poboljšanje zdravlja crijeva i procesa probave, a nedavna recenzija objavljena u jednom medicinskom časopisu ukazuje na to da upotreba probiotika ima značajnu ulogu u prevenciji anksioznosti, depresije, ali i Alzheimerove bolesti.  

Jedna od probioticima najbogatijih namirnica je i jogurt. Osim što prijateljske bakterije u jogurtu poboljšavaju vaš imunološki sustav, konzumiranje ovog napitka povezano je i s mnogim drugim zdravstvenim dobrobitima, uključujući poboljšanje zdravlja kostiju, a koristan je i za osobe s visokim krvnim tlakom. 

Međutim, važno je znati da svi jogurti nisu isti, odnosno da svaki jogurt žive probiotike. Zato je važno izabrati jogurt s aktivnim i živim kulturama kao što je b.Aktiv LGG - jedini jogurt s više od milijardu dobrih bakterija!

Preferirate li pak voćne okuse, ali vam je i dalje stalo do zdravlja vašeg mikrobioma, preporučujemo da svoj dan započnite uz mnoštvo okusa b.Aktiv LGG voćnih jogurta. Izaberite između okusa jagode, acai-šumskog mixa, trešnje ili pak jabuke-mrkve-dinje. Želite li svoj jogurt dodatno nutritivno obogatiti, onda je idealno rješenje za vas b.Aktiv LGG Smoothie jogurt sa žitaricama i pažljivo biranim komadićima banane, višnje i kupine te ječmenih pahuljica i zobi ili s dodatkom superhrane kao što je to kurkuma, matcha i spirulina.