Za većinu je ljudi travanj tek četvrti mjesec u kalendaru u trajanju od 30 dana. Za sezonske alergičare travanj je mjesec pojačane koncentracije peludi u zraku i kao da traje sto dana. Ipak, čak i kad mu dođe kraj, osobe alergične na pelud ne mogu još odahnuti jer je sezona kihanja, svrbeža očiju i curenja nosa tek počela i privremeno će završiti na jesen. Inače, pelud je najjači prirodni alergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava. Proizvode ga biljke kako bi se mogle razmnožavati, a prenosi se vjetrom na udaljenosti i do nekoliko stotina kilometara od biljke.

Neki od najčešće prisutnih peludi koji izazivaju alergije su od breze, ambrozije, trave, pelina, lijeske, johe, jasena, platane, čempresa, hrasta, graba i tako dalje. Njihova razina prisutnosti u zraku konstantno se bilježi, pa će tako sezonski alergičari sljedećih nekoliko mjeseci pratiti čak dva kalendara - standardni, gregorijanski, i peludni, koji ih informira o početku, trajanju te kraju cvjetanja i oprašivanja pojedine biljne vrste na određenom području. No jeste li uopće svjesni toga da vam treba i peludni kalendar? 

Naime, ako nikad prije niste osjetili njezine simptome, alergiju možete lako zamijeniti za običnu prehladu ili virozu. Zato smo razgovarali s Aleksandrom Grundler Bencarić, mag. pharm., koja nam je objasnila razlike između alergije i prehlade te odgovorila na pitanja kako se uspostavlja dijagnoza i koji su načini liječenja, to jest ublažavanja ove kronične bolesti.

Cvate priroda, ali i alergije

Procjenjuje se da u Hrvatskoj između 7 i 10% stanovništva boluje od peludne alergije. Od sezonskih (i drugih) alergija može bolovati bilo koja osoba, neovisno o njezinoj životnoj dobi. Ipak, primijećeno je da je sklonost alergijama nerijetko nasljedna, pa tako za, primjerice, dijete čiji je barem jedan roditelj alergičar rizik od pojave ove bolesti iznosi oko 30%. Kao što je spomenuto, već smo zakoračili u sezonu alergija, a o tome što nas još čeka, izvijestila nas je naša stručna sugovornica. 

- Sezonske alergije pojačano se javljaju u proljeće, kad cvate većina drveća, krajem proljeća i početkom ljeta, kad cvatu trave, te od srpnja do početka rujna, kad cvate ambrozija - govori nam ADIVA ljekarnik mag.pharm. Aleksandra Grundler Bencarić.

Kako znati da je riječ o alergiji?

Oboljeli od sezonskih alergija imaju višestruke simptome, poput curenja iz nosa i začepljenosti, kihanja, svrbeži u nosu i grlu te svrbeži i suzenja očiju. Neki se žale i na otežano disanje te umor, koji uzrokuju uglavnom tegobe koje narušavaju san, a rijetko se zna pojaviti i kašalj. Simptomi sezonske alergije i prehlade su slični, pa treba naučiti razlikovati ih.

- Kod alergije se ne javlja povišena tjelesna temperatura, koja je česta pri prehladi. Svrbež nosa i očiju gotovo su uvijek prisutni kod alergije, ali ne i kod prehlade. Prehlada prolazi nakon tjedan do deset dana, a alergija traje dulje i javlja se u istom periodu godine. Sekret iz nosa i grla kod alergije je rijedak i voden, a kod prehlade je obično gust, sluzav i obojen - objašnjava mag.pharm. Grundler Bencarić.

Također je ovdje važno istaknuti da u slučaju pojave bilo kojih simptoma koji traju dulje od dva tjedna ili su teški i pogoršavaju se treba zatražiti liječničku pomoć. Dijagnoza alergije na kraju se još potvrđuje pretragama na protutijela odgovorna za nastanak alergijskih reakcija, to jest imunoglobulin E (IgE) te specifičnih imunoglobulina na pojedine alergene. 

Kako se liječi sezonska alergija?

Liječenje alergije zapravo je stalno pokušavanje poboljšanja cjelokupnog imuniteta organizma do one razine na kojoj on više neće reagirati na alergene tvari. Postoje i terapije koje mogu ublažiti alergijske simptome, kao što su antihistaminici, sprejevi za nos i imunoterapija. Uz to, važno je truditi se izbjegavati alergene, što, naravno, nije lako kad je riječ o gotovo pa nevidljivim česticama koje putuju zrakom. 

- Propisani lijek treba uzimati točno prema uputi. Dugogodišnji alergičari već znaju da terapija počinje prije pojave određenog alergena. U vrijeme visoke koncentracije peludi treba izbjegavati boravak na otvorenom te izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na zraku. Nakon povratka u zatvoreni prostor uputno je oprati ruke i lice, otuširati se i oprati kosu te se presvući. Najveća koncentracija peludi u gradovima je između 18 i 24 sata, a na selu između 5 i 8 sati, pa tome treba prilagoditi provjetravanje prostorija - savjetuje naša sugovornica. 

Također se preporučuje da redovito četkate i perete kućne ljubimce jer se pelud može zalijepiti na njihovo krzno te da izbjegavate provođenje vremena u područjima bujne vegetacije. Ljeti, kad je povećana uporaba klima-uređaja, savjetuje se njihovo redovito čišćenje i mijenjanje filtara. A ako morate biti vani u vrijeme sezone peluda, ne bi bilo loše koristiti masku za lice kao zaštitu od tih mikroskopskih zrnaca. 

Unatoč prevenciji i liječenju, alergija u pravilu ne može nestati sama od sebe jer informacija o alergenu ostaje zauvijek zapisana u našem tijelu.

Alergeni koji utječu na dišni sustav 

Osim peludi, na respiratorni sustav negativno utječu alergije uzrokovane grinjama, kućnom prašinom, životinjskom dlakom, perjem, plijesni i tako dalje. Takozvani inhalacijski ili alergeni iz zraka najčešće u organizam ulaze preko sluznice dišnog sustava. Pa tako, primjerice, kada doleti pelud i dođe u dodir s vlažnom sredinom (sluznicom nosa), otpušta čak 52 kemijska alergogena spoja, koji onda izazivaju specifične fizičke reakcije, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Alergeni poput peludi mogu dodatno uzrokovati upalu sluznice nosa - alergijski rinitis, očiju - alergijski konjunktivitis ili donjih dišnih putova - alergijska astma.

Ako imalo sumnjate na dijagnozu alergije, javite se na testiranje jer je to prvi korak prema sprečavanju spomenutih bolesti, očuvanju zdravlja i povećanju kvalitete života s alergijom. Testiranja uglavnom provode specijalizirane ustanove, to jest bolnice i poliklinike za liječenje plućnih bolesti.