Prema najnovijem izvješću UN-a nesretniji smo nego ikad

Građani Hrvatske izrazito su pesimistični. Prema najnovijem izvješću UN-a, nesretniji smo nego ikad i zauzeli smo, do sad najgore, 75. mjesto od 156 zemalja. Nešto smo bolji od susjeda po BDP-u, očekivanom životnom vijeku i socijalnoj podršci, ali ne po percepciji korupcije i osobito ne po velikodušnosti. Prvih pet mjesta pripalo je sjevernoeuropskim zemljama, redom - Finskoj, Danskoj, Norveškoj, Islandu i Švedskoj. No ima li pesimizam veze i s našim poslovnim uspjesima?

Optimizam je važan za karijeru

Jedno od područja u životu u kojem je optimizam iznimno koristan je karijera. Da bismo mogli napredovati, moramo moći zamisliti pozitivne scenarije u budućnosti i moramo vjerovati u njihovo ostvarenje. O karijeri i optimizmu razgovarali smo i s prof. dr. sc. Dubravkom Miljković. - U poslovnom kontekstu, optimizam se danas istražuje i kao komponenta tzv. psihološkog kapitala. Uz optimizam, psihološki kapital čine i samoefikasnost, nada i psihološka otpornost. - objašnjava profesorica Miljković.

Istraživanje je pokazalo da optimistični ljudi imaju kreativan način razmišljanja jer budućnost koja je inače nepredvidljiva, zamišljaju u pozitivnom svjetlu i pomoću živopisnih slika. Takav način razmišljanja poduzetnicima pomaže u smišljanju inovativnih ideja za nove proizvode ili usluge. Budući da je u očima optimista budućnost svjetla, oni donose odluke koje će ih njoj i približiti. Prilikom susretanja sa zahtjevnim izazovima, kao što je otvaranje biznisa, optimisti imaju više samopouzdanja i uporniji su. Iako nekad imaju osjećaj da ne napreduju, oni se i dalje drže svoje namjere. Čak i ako dožive neuspjeh, optimisti neće odustati ni izgubiti motivaciju.

Naši su mozgovi optimistični

Svi volimo misliti da smo racionalna bića, ali neuroznanstvenici i znanstvenici iz područja društvenih znanosti složni su u tome da smo zapravo više optimisti nego racionalisti, a to nazivaju pristranošću prema optimizmu. Iako se mjera u kojoj je netko optimist može razlikovati, naš mozak dizajniran je tako da uvijek naginjemo optimizmu. U prosjeku očekujemo bolje ishode nego što je realno, podcjenjujemo šanse da ćemo se razvesti, izgubiti posao ili oboljeti od raka.

Kako onda možemo reći da su Hrvati kao nacija pesimistični? Individualni optimizam razlikuje se od kolektivnog. Kolektivno možemo biti pesimistični primjerice oko smjera u kojem se naša država razvija, ali kada je riječ o našoj osobnoj budućnosti, iznimno smo optimistični. Vjera u pozitivne ishode na naš mozak djeluje opuštajuće, reducira stres, ali i poboljšava cjelokupno fizičko zdravlje.

Možemo li promijeniti razinu optimizma?

No što ako želite biti optimist, ali ste pesimist i ne vjerujete u mogućnost promjene? Znanstvenica Nancy Pederson provela je istraživanje među 500 blizanaca, od kojih su neki odgojeni u razdvojenim kućanstvima. Rezultati su pokazali da je samo 25% optimizma genetski naslijeđeno, a ostalo je uvjetovano okolinom i osobnim djelovanjima.

Profesorica Miljković naglašava kako optimisti očekuju da će im se u životu dogoditi više dobrih nego loših stvari, ali da ta očekivanja nisu dovoljna da se to doista i dogodi. - Da bismo cilj ostvarili, moramo poduzeti i neke konkretne aktivnosti u tom smislu, to je tzv. strategijski optimizam. On se razlikuje od nerealnog optimizma koji nas, primjerice, navodni na razne vrste rizičnog ponašanja (meni se to ne može dogoditi), na podcjenjivanje troškova i vremena, na precjenjivanje odnosa i na precjenjivanje izbornih rezultata. – govori profesorica Miljković.

6 pitanja za podizanje optimizma

Postoje ljudi koji nisu u stanju ili ne žele misliti optimistički. - Oni stalno zamišljaju neke crne scenarije i vjerojatno tako nerviraju sve pozitivce oko sebe. Ali onda ih i iznenade svojim uspjehom! To su strategijski pesimisti. Oni očekuju da će im se dogoditi nešto loše, ali onda ulažu dodatni napor da se to ne dogodi. – objašnjava profesorica Miljković i dodaje da nam pomoći može razgovor sa samim sobom ili s nekom bliskom osobom kroz šest ključnih pitanja pomoću kojih se mogu osporiti vlastita pesimistična uvjerenja. Prvo, što dokazuje da moje uvjerenje (ni)je točno? Drugo, kako još mogu sagledati ovu situaciju? Zatim se zapitajte što je najgore što vam se može dogoditi i je li vjerojatno da će to dogoditi. Što je najbolje što vam se može dogoditi i je li vjerojatno da će se to dogoditi? Što je najvjerojatniji ishod i, zadnje, koji je moj plan - osobito u slučaju najvjerojatnijeg ishoda?

- U svakom slučaju, dobro je biti optimističan. Istraživanja pokazuju kako optimisti imaju bolje rezultate u školi, na poslu i u sportu, imaju bolje odnose s drugima, bolje se suočavaju sa stresom, zdraviji su i duže žive. Ali oni zapravo ne čekaju da se to dogodi samo po sebi: dodatno se potrude da bi uspjeli. Odnosno, kao što je to netko rekao: slobodno izgradite kule u zraku, ali se onda pobrinite i za ljestve. - zaključuje profesorica Miljković. Jedna je stvar sigurna - ako ste poduzetnik ili to namjeravate postati, optimizam, ali ne u pretjeranoj mjeri, donijet će vam potrebnu motivaciju, emocionalnu stabilnost i kognitivnu otpornost za poslovni uspjeh.