Znanost potvrđuje: Kafići, tržnice i frizeraji ključni su za izgradnju snažnih zajednica
Dok čekamo piće, frizuru, da knjižničarka pronađe određeni naslov ili da natočimo gorivo, često 'punimo' i svoje socijalne baterije kroz razgovore i susrete sa susjedima, prijateljima ili čak potpunim strancima
Iako na prvi pogled frizeraji, kafići i benzinske crpke djeluju kao obične "uslužne stanice", zapravo su to središta društvenog života u lokalnim zajednicama. Ondje je život vrlo dinamičan, u nekoliko desetaka minuta čekanja na frizuru, u pauzi za kavu ili dok toče gorivo, ljudi se susreću te međusobno razmjenjuju informacije, dijele iskustva i stječu poznanstva.
Neka istraživanja pokazuju kako na benzinskim crpkama provodimo više vremena nego na nekim društvenim događanjima. Primjerice, prosječna osoba u Hrvatskoj na pumpi provede oko 17 sati godišnje, u to vrijeme stignu se pročitati dva romana, "izbindžati" cijela sezona "Prijatelja" ili, pod uvjetom da imate dobar mjehur, pogledati 14 rukometnih utakmica.
Dok čekamo da natočimo gorivo, često "punimo" i svoje socijalne baterije kroz razgovore i susrete sa susjedima, prijateljima ili čak potpunim strancima.
Iskustvo iz prve ruke
Upravo je takve "tranzitne postaje" Ray Oldenburg nazivao "trećim prostorima" - te adrese više su od prostora za kupnju ili uslugu - one su ključni dijelovi naše društvene stvarnosti, gdje se oblikuje lokalni identitet i jača zajedništvo, smatra taj sociolog.
Osim što pružaju prostor za slobodu i opuštanje izvan doma i posla, "treća mjesta" potiču socijalnu povezanost, smanjuju usamljenost i jačaju duh zajednice, što ih čini neprocjenjivim za očuvanje topline i humanosti u modernim gradovima.
Potvrđuje nam to i Ante Matić, Petrolov prodavač, koji je na mjesto blagajnika "zalutao" sasvim slučajno, tražeći svoj profesionalni put, ali je, zahvaljujući neočekivanim benefitima na svom radnome mjestu, odlučio zadržati se dugoročno.
- Ono što je drugima obično izazovno, a meni, recimo, nije bio nikakav problem, jest rad s ljudima. Još je bolje što radim na gradskoj pumpi jer se s istim ljudima susrećemo na dnevnoj bazi, što svakako pridonosi osjećaju kvartovske pripadnosti zajednici. Kao u kvartovskoj birtiji, znaš već unaprijed što tko uzima, pa samo automatski pružiš proizvod preko pulta. Najbolji aspekt ovog posla je broj ljudi koje ovdje upoznaš. Nekad nisam znao nikoga, sad me zna pola grada - opisuje nam ovaj simpatični Dalmatinac.
Važnost pripadanja
Možda više nego bilo gdje drugdje u Europi, Hrvati zaista zajedništvo žive u mnogim svakodnevnim iskustvima. Sjetite se samo onog masovnog dočeka naših "vatrenih". Sigurni smo da ste u mentalnu mapu prizvali točno onaj trenutak u kojem je pola milijuna ljudi, neopterećeno gužvama i paklenim vrućinama, dočekalo srebro iz Rusije. Ili onaj monumentalni prosvjed u znak podrške Stojedinici.
Ili, u malo više osobnome mjerilu - odlazak na tržnicu i na kavu, uz sjedanje uvijek za isti stol. Gdje bismo drugdje mogli doznati informacije neophodne za preživljavanje? Je li došlo do promjena u odvozu smeća, gdje su otvorili novu pečenjarnicu ili zalogajnicu u kojima nude ukusne gablece i najveće porcije ćevapa u gradu ili tko trenutačno ima najbolje akcije za punjenje plina u automobilskom klima-uređaju? To su tek primjeri iz životne prakse. Relevantna istraživanja pokazuju kako svijest o lokalnom identitetu povećava osjećaj pripadnosti zajednici za čak 40%.
A pozitivno se odražava i na mnogo drugih, ne sasvim nevažnih faktora. Recimo, ljudi povezani s lokalnim prostorom imaju 25% nižu stopu depresije. U takvim je zajednicama stopa kriminala manja i do 20%, a izlaznost na izbore viša za čak 15%. Turisti će u takvim zajednicama dokazano platiti do 25% više, a lokalni proizvodi s jasnim oznaka identiteta privući će do 30% veće prihode. Osim toga, takvi prostori izravno utječu na 10-20% manje iseljavanje mladih i njihovu 25% veću zaposlenost.
Žila kucavica novog urbanog života
Pitate li se još kako Petrol može zamijeniti Meštrovu butigu? Naš će vam sugovornik Mate rado ispričati detalje mnogih vaših privatnih peripetija kojima je svjedočio s druge strane blagajne dok vas je posluživao nakon subotnjeg izlaska.
- Noćne smjene budu obično zanimljivije. Ljudi dolaze opušteni iz izlazaka, pa se znaju povesti zanimljivi razgovori, ali ipak se obično najviše začudim kombinacijama proizvoda koje ljudi kupuju - zagonetno kaže Mate uz napomenu da se dosad u noćnim smjenama nije susreo ni s kim tko bi bio otresit. Ljudi poštuju posao koji radi, kaže.
Iako je, kako nam je inicijalno ispričao, Petrol vidio kao svoj privremeni dom, zahvaljujući mnogobrojnim benefitima, uključujući pozitivan učinak na svoju lokalnu zajednicu, ipak se uskoro predomislio. Uvjeti su, ističe, dobri, prostora za rast i napredak ima i više nego dovoljno, plaća je odlična, a ljudi su iznad svih očekivanja.
- Došao sam iz javne uprave i međuljudski odnosi bili su mi najvažniji faktor prilikom odabira novog posla. Vrlo je važno da pumpa funkcionira kao jedno. Ne može jedan raditi sve, a drugi ništa. Ovdje svi daju svoj maksimum i prilično sam zadovoljan smjerom u kojem se moja karijera razvija. Ekipa je fantastična. Na pumpi nas skupa sa šeficom radi 10, a koliko je atmosfera sjajna, najbolje govori to da se svi družimo i izvan posla - ističe.
Za kraj nudi i savjet svima koji se možda profesionalno još traže.
- Rad s ljudima je vrlo dinamičan, što znači da nijedan dan nije nalik na neki drugi. Dakle, na Petrolu nikad nije dosadno! Ako ste osoba koja gravitira prema poslu na kojem se uvijek nešto događa, ovo bi sigurno mogao biti pun pogodak za takve ljude - zaključuje Mate.
