„Ne bih mogao živjeti da sam mrzio“ - Branko Lustig

10. Festival tolerancije započeo je u Ljubljani održavanjem panel diskusije na temu „70-a obljetnica završetka Drugog svjetskog rata“ u suradnji s partnerom Mini Teater iz Ljubljane.  Sudionici diskusije bili su  redom dr. Jože Pirjevec, povjesničar iz Trsta, jedan od najznačajnijih diplomatskih povjesničara zapadnog Balkana, član slovenske Akademije znanosti i umjetnosti te autor brojnih knjiga, dr. Blaž Vurnik, slovenski povjesničar i nositelj projekta Skrivena djeca, mag. Monika Kokalj Kočevar, povjesničarka, savjetnica u Muzeju novije slovenske povijesti i članica međunarodnog odbora za Mauthausen, prof. dr. sc. Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije i preživjeli holokausta. Cilj panel rasprave bio je 02. rujna, obilježavanje službenog završetka Drugog svjetskog rata, razgovor na temu posljedica antifašizma i povezivanje s komunizmom što je najistaknutiji problem ove regije, prihvaćanja prošlosti i suočavanje s istom te razvijanjem tolerancije i educiranjem o razumijevanju različitog.

Ne bih mogao živjeti da sam mrzio – izjavio je g. Lustig koji je podijelio svoje iskustvo oslobađanja iz holokausta. Taj dan oslobađanja shvatio sam kao nastavak života, ja mogu još živjeti. - Lustig je zasigurno jedan od posljednjih preživjelih holokausta koji svoja iskustva i razmišljanja može podijeliti sa svima, a ponajviše s mladima. - Kontinuirano sam u dilemi moraju li mladi zaista biti upoznati sa svime, je li im potrebno govoriti toliko detalja? To je moja konstantna dilema. Branko Lustig nadovezao se i na trenutnu situaciji u Siriji; Sjećam se kada sam sa svojim roditeljima bježao i na putu smo susretali seljake koji su nas gađali, vrijeđali, ali bilo je i onih koji su nam pomagali. Bilo je previše izbjeglica u ovoj zemlji da bi zaboravili da smo ne tako davno i mi bili u njihovoj poziciji. Potrebna je samo ljubav.

Jedno od interesantnijih izlaganja imao je  prof. Cipek koji je izjavio kako nikada u povijesti čovječanstva nije bio rat koji je potekao iz ideologije da neki ljudi nisu ljudi i da ih treba istrijebiti. Jedan od ključnih problema ove regije je poistovjećivanje antifašizma i komunizma. Zlo jednostavno treba nazvati zlim i okrenuti se prosvjetiteljstvu. Fašizam  je protiv temeljnih vrijednosti naše civilizacije  i prema njemu se ne može i ne smije biti tolerantan. – kazao je prof. Cipek.  

Izjava za medije:

„Ovakve panel diskusije trebale bi se organizirati u svim gradovima Hrvatske, ali i regije jer na taj način bismo svi dobili bolji uvid u sve što  se trenutno događa oko nas. Trebali bismo se prisjetiti da smo ne tako davno svi mi bili udaljeni iz svojih domova i u vrlo sličnoj poziciji kao što su danas izbjeglice koje traže svoj novi dom. Putem Festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra. Uvjeren sam da će naši posjetitelji prepoznati vrhunsku kvalitetu svih festivalskih programa, pritom puno i naučiti te nam pomoći u promicanju tolerancije.” Branko Lustig, počasni predsjednik Festivala

Daljnje planirane aktivnosti 10. Festivala tolerancije u Zagrebu uključuju aktivnosti u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori koje će trajati od rujna 2015. pa sve do travnja 2016. kada se u Hrvatskoj slavi jubilarno 10. izdanje Festivala tolerancije (17.-23. travnja 2016.) 

Projekt je  financiran od strane fonda Europa za građane – Europsko sjećanje / EACEA European Remembrance.