'1000 eura za dijete? To je populizam, trebamo reforme'

Čelnik MOST-a, trenutačno treće političke snage, gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u gdje je rekao kako bi se volio sučeliti s Milanovićem i Karamarkom jer dvije najveće stranke ne nude reforme već samo populističke mjere. Jedna od takvih mjera, za Petrova, je u HDZ-ovo obećanje o 1000 eura ta svako novorođeno dijete:

- 1000 eura za dijete novac je države. Danas se dijete rađa s 10.000 eura duga, dat ćete im 1000 eura i na sve to dodali ste im dio kamata. To nije mjera kojem se može poboljšati natalitet, to su političke mjere. Treba napraviti strategiju regionalnog razvoja i ozbiljno razmisliti o institutu roditelja odgajatelja - smatra Petrov. 

On drži da bi se Zakonom o pobačaju trebali pozabaviti stručnjaci te da bi o tome ljudi trebali glasovati po svojoj savjesti. Osobno, da je ginekolog, pobačaje ne bi obavljao. 

'Očekujemo najmanje 10 mandata'

MOST-u u posljednje vrijeme raste rejting. Za Petrova i njegove suradnike to je bilo očekivano:

- Očekivali smo da će nam rasti rejting jer se već godinu dana trudimo povezati sve nezavisne političare koji mogu pomoći ovoj priči da se stvori jaki treći blok koji će konačno provesti reforme u Hrvatskoj - kaže Petrov. 

On očekuje čak 10 saborskih mandata i to po jedan u svakoj izbornoj jedinici i napominje da bi ih moglo biti i više jer MOST je u uzlaznom trendu. 

Iako je primoštenski načelnik Stipe Petrina više puta odbijao suradnju s MOST-om i Petrova prozivao da je HDZ-ov "trojanski konj", ovoga tjedna Petrina je ipak popustio i potpisao koaliciju. Za Petrova njegove prijašnje izjave nisu sporne: 

- Kad je Petrina vidio što MOST zaista nastoji napraviti nam se priključio. Nama je drago da je tu, vjerujem da će, ako se budemo držali dogovora vidjeti jednog potpuno drukčijeg Petrinu.

Čelnik MOST-a i dalje je rezerviran oko suradnje s velikim političkim strankama nakon izbora. Istaknuo je da je MOST za suradnju spreman, ali ne ako cilj budu isključivo fotelje već pod uvjetom da su stranke spremne na provođenje reformi. 

Petrov smatra da je nužno odmah napraviti reformu javne uprave i dodaje:

- U javnoj upravi možete započeti odmah. Nevjerojatan mi je podatak da s 50 posto turističkih kapaciteta upravlja država. Treba dovesti profesionalni menadžment u državne tvrtke. Druga točka je racionalizacija proračuna, mit je da država ne može smanjiti rashode. Niz reformi je potreban da bi se stavka promijenila sa 120 na 105 milijardi kuna da bismo obrisali deficit. Bitno je promijeniti javnu i lokalnu upravu, povećati prihode poduzeća, napraviti konkurentnije gospodarstvo - smatra Petrov koji kaže kako su uštede moguće ako napravimo učinkovitije zdravstvo, školstvo, socijalu....

Petrov hvali Linićevu fiskalizaciju

Što se tiče reformi aktualne Vlade Petrov je pohvalio fiskalizaciju i istaknuo da je načelno za porez na nekretnine, ali da pritom treba paziti na socijalno stanje ljudi. U ovom trenutku smatra da ga nije moguće uvesti. On podupire HDZ-ovu ideju o smanjenju ministarskih i zastupničkih plaća i ističe da je nužno provesti i mirovinsku reformu:

- Moramo reformirati mirovinski sustav jer, primjerice, prvi stup nije održiv. Jedino što može spasiti ovakvo neodrživo stanje je veća zaposlenost i konkurentnije gospodarstvo, Druga opcija ne postoji.Nije bitno smanjivati mirovine, bitno je osigurati veću prihodovnu stranu.

'Frljić je previše provokativan'

MOST je o suradnji razgovarao sa Živim zidom, ali razišli su se jer metode koje oni koriste razlikuju se od metoda koje želi koristiti Živi zid. Govorio je i o intendantu riječkog HNK Oliveru Frljiću za kojeg misli da je previše provokativan:

- Intendante treba birati na javnim natječajima, tako bih ja radio. Frljić je previše provokativan, puno ljudi ne može prihvatiti takav način provokacije - smatra Petrov.

Čelnik MOST-.a je sebe stavio na posljednje mjesto na listi i istaknuo da će, nakon izbora, ostati gradonačelnik Metkovića.

Što se tiče rješenja za švicarski franak, Petrov misli da će pasti na Ustavnom sudu:

- Ja vjerujem da će rješenje za franak pasti na Ustavnom sudu jer trebalo se napraviti dugoročnije i bolje rješenje. Pitao bih vladu zašto razgovore nije napravila transparentnijima. Po meni nije problem samo banaka nego netransparentnosti sustava i činjenica da su se u bitku svi uključili tek u zadnje pola godine. Banke moraju izaći u susret građanima i odreći se dijela profita. Ljudima koja je to jedina nekretnina treba smanjiti kamate - smatra Petrov.