Đaci zbog donacije postaju genijalci, a što radi država?

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Šestaš Sven Palac (12) iz zagrebačke OŠ Gustav Krklec pobijedio je na natjecanju mladih tehničara u Primoštenu u Automatici. Potukao je stariju konkurenciju.

- Zadatak je bio napraviti napravu za sortiranje loptica po bojama. Sastoji se od dva motora, jedan je za pomicanje loptica, a drugi za rampu koja loptice razvrstava u kamione te za senzore koji određuju o kojoj je boji riječ. Izradio sam model, a potom ga programirao za rad - kaže genijalac. Njegov sustav se može koristiti u bilo kojoj tvornici za razvrstavanje proizvoda.

- Super je osjećaj kada pobijediš starije i iskusnije. Moj sustav je bio najkvalitetniji te najfunkcionalniji - kaže Sven. Za sve je imao šest sati, a iako mu se na početku činilo vrlo komplicirano brzo je sve povezao. Prvo mjesto, kaže skromno, nije očekivao. U njegovoj robotičkoj grupi je i Una Isajbegović (12) koja je na istom natjecanju bila osma. Za takav uspjeh potreban je trud, volja, ljubav i koncentracija. Ovi učenici sve imaju. No, da nije donacija opreme školi vjerojatno se nikad ne bi imali priliku baviti onime u čemu su najbolji.

- Može učitelj imati i volje i znanja koliko god hoće, a djeca biti iznimno talentirana i zainteresirana za robotiku, ali bez opreme se ne može krenuti u ovakav projekt. Samo za jednog učenika, da bi sudjelovao na natjecanju mora se izdvojiti nekoliko tisuća kuna - kaže profesor informatike Josip Jurić. Iako natjecanja ima dovoljno i u Hrvatskoj i međunarodnih, ne mogu sve škole sudjelovati. One najbolje spašavaju donatori.

- Kontinuiranim radom i rezultatima smo uspjeli dovesti do toga da smo u Zagrebu jedna od opremljenijih škola. Opremu čuvamo, a na račun rezultata dobivamo i donacije. Kada uspješne firme vide djecu kako programiraju u naprednim programima u petom ili šestom razredu oduševe se i žele ulagati u njihov razvoj - govori Jurić. Poduzetnik Nenad Bakić jedan je do njih. Lani je pokrenuo projekt Croatian Makers, kojim se mlade želi uključiti u moderna znanja. Nabavlja im vrijednu opremu.

- Mentalni procijep između Hrvatske i suvremenog svijeta je dublji nego ikada, ali je ujedno (barem za klince) i uži nego ikada – lako ga je preskočiti. Svatko tko se želi uključiti u suvremene tokove može, informacije i tehnologija su dostupni i jeftini. Trenutno su u svijetu popularni ‘uradi sam’ pokreti, u smislu automatike i robotike. Ona je za mlade atraktivnija od ‘čistog’ programiranja jer lako dovodi do opipljivih rezultata, a u sebi uključuje i programiranje - napisao je Bakić na blogu Eclectica. Otvoreno je pitao profesora u OŠ Gustav Krklec što djeci treba.

- Zatražio sam opremu za automatiku, mikrokontroler Arduino - čip na kojeg se mogu spajati senzori, on može pokretati trošila i poanta je da se njega programira. Djeca na računalima rade u programskom jeziku koji je primjereniji kolegijima na fakultetima. Naši petaši zbog rada s ovakvom opremom mogu pratiti i vježbe na FER-u- objašnjava Jurić. - U našem sustavu stvari su krivo postavljene, a Nenad shvaća što je đacima bitno. Naši polaznici imaju razvijene radne navike, koncentracija ih ne pušta 12 sati. Oni koji nisu za to brzo odustanu. Uče i kako pristupiti svakom problemu. Garantiram da će nakon ovog biti i bolji kuhari jer su svi do jednoga fantastični - ponosan je Jurić.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje