Afera HEP: DORH pokrenuo i službene izvide oko plina

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) pokrenulo je i službene izvide oko plinske afere.

Od HROTE-a su zatražili cjelokupnu dokumentaciju koja je vezana uz donošenje Vladine Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja je donesena u rujnu prošle godine, piše Jutarnji List.

Ta uredba je, podsjetimo, definirala da Ina sav plin koji proizvede u Hrvatskoj mora prodati HEP-u po reguliranoj cijeni od 47 eura po megavatsatu.

Fokus DORH-ovih izvida je, kako piše Jutarnji List,  na viškovima domaćeg plina koji su nastali nakon što se napunilo podzemno skladište plina Okoli, pa HEP, koji je bio u obvezi kupiti taj plin od Ine, odnosno Ina ga je morala prodavati isključivo HEP-u, nije imao gdje s njim i on se u okviru uravnoteženja tržišta energije prodavao na aukcijama u lipnju.

A kako je cijela afera nastala?

HEP ima obvezu kupovine plina i točno je određeno da taj Inin plin može koristiti za punjenje skladišta, za javne korisnike i za svoj sustav, ali ga ne smije komercijalno (pre)prodavati. Podzemno skladište Okoli je do početka lipnja napunjeno, a zbog ljeta je manja potrošnja plina. Ali HEP je imao obvezu preuzimati plin i nakon što više nije imao gdje s njim, on je ostao u plinovodima, odnosno transportnom sustavu druge državne tvrtke - Plinacro. Kako u plinovodu mora biti točno određena količina plina, a ne manjkovi ili u ovom slučaju viškovi, Plinacro je te HEP-ove viškove prodao. I tu dolazi do problema. Viškovi se po zakonu ne prodaju na burzi, nego na aukcijama, a cijena ovisi od potražnje. Po podacima je vidljivo da je Plinacro te viškove prodavao po cijeni od 1 eurocenta do 34 eura, zavisno o dobu dana i potražnji. Što je lipanj odmicao, a viškova plina bilo više, cijene su bile niže. Tako je 26. lipnja Plinacro prodao najveću količinu viškova.

Čak 16.218 megavatsati plina prodano je po cijenama od 0,65 do 26 eura za megavatsat. Nema podataka tko je kupac i čiji je to točno plin, ali za pretpostaviti je da je u većini HEP-ov jer prethodnih mjeseci nema tako velikih prodaja zato što ostale tvrtke dobro paze da ne ostave višak plina u sustavu kako ne bi bio prodan po niskim cijenama. U 14 transakcija tog dana prosječna cijena je bila 10,5 eura. Dakle, ako je sve HEP-ovo, on je samo taj dan izgubio više od 600.000 eura jer je plin koji je kupio za 47,6 eura prodan prosječno za 10,5 eura. Dva dana prije plin se prodavao i po cijenama od 1 ili 5 centi, ali riječ je o manjim količinama, a opet ako uprosječimo sve transakcije, gubitak u ta dva dana je oko 800.000 eura. Samo u pet dana, od 23. lipnja do 27. lipnja, gubitak je veći od 1,7 milijuna eura. Ostalih dana lipnja gubici su bili nešto manji, ali opet je sasvim jasno da je HEP u jednome mjesecu na plinu natukao gubitke.

HEP prozvao Filipovića

HEP je prvo ustvrdio da je krivo Ministarstvo gospodarstva, odnosno Barbarić je direktno prozvao Filipovića zbog gubitaka jer nije donio novu odluku o preraspodjeli plina. Filipović je uzvratio da ih HEP nije obavijestio o viškovima te da je HEP mogao i po postojećoj regulativi upravljati plinom i odgovornim poslovanjem ne dovesti do situacije gubitaka.

Tko je profitirao? To važno pitanje još nema odgovor iako i državni Plinacro, državni regulator HERA te državni operator tržišne energije HROTE imaju podatke kome je plin prodan. HEP tvrdi da oni ne znaju kome je prodan iako saborski zastupnici Mosta sumnjaju da je sve bilo namješteno - netko je znao da će postojati viškovi, spremno ih je kupio i onda preprodao.

Više pročitajte OVDJE.