Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Velika udaljenost za prijevoz smeća iz Splita i okolnih mjesta do buduće deponije (60 kilometara), stvara dodatni problem, pa se sumnja da iza forsiranja ovog projekta stoje i koncesionari koji bi prevozili otpad
Gradnja Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom u Lećevici u koji bi se trebao zbrinjavati otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije stoji već dvadesetak godina. Istraživanja koja su proveli aktivisti i ekolozi pokazala su kako bi takvo što zbog krškog terena moglo unakaziti okoliš i proizvesti nesagledive posljedice po zdravlje ljudi, zbog podzemnih voda povezanih s vodocrpilištima od kojih živi stanovništvo dalmatinskog zaleđa.
Relevantni hrvatski stručnjaci poput prof.dr.sc. Stanka Uršića, prof. Ladislava Palinkaša, prof.dr.sc. Mladena Garašića, osudili su nastojanja Splitsko-dalmatinske županije da na krškom području koje je rezervoar vode, izrade deponij s biološko-mehaničkom preradom, dakle tehnologijom koja je stara 50 i više godina jer bi tako dobili repliku Karepovca iz Splita.
Mladen Garašić posebno je istaknuo manjkavosti projekta, poglavito trasiranja u sušnom i kišnom razdoblju, činjenicu da nisu priložene hidrogeološke karte sa smjerovima tijeka podzemnih voda, nespominjanje speleoloških objekata itd.
Petar Melvan, gospodarstvenik i vijećnik Šibensko-kninske županije smatra da je sada najveći problem kako opravdati 30-ak milijuna kuna utrošenih u istraživanja lokacije i izradu studija za gradnju tog centra u dalmatinskom kršu jer tvrdi da će se tim projektom ugroziti rijeke Krka i Jadro, odakle se pitkom vodom opskrbljuje pola milijuna stanovnika Dalmacije.
Ističe i da Splitsko-dalmatinska županija ima problem s otkupom više od trećine zemljišta jer vlasnici ne žele prodati svoje parcele. S druge, pak strane, predsjednik županijskog HDZ-a Nediljko Dujić, inače i savjetnik Hrvatskih šuma za EU fondove, jedan je od pobornika izgradnje ovog centra. Zanimljivo je da je Ante Baran, dugogodišnji načelnik općine Lećevica, koji se godinama zalagao za ovaj projekt, nedavno promijenio stav te na sjednici Općinskog vijeća donio akt kojim se zabranjuje daljnja izgradnja Centra.
No, Hrvatska vlada se 2007. odlučila za tehnologiju mehaničko-biološke obrade (MBO) zbrinjavanja otpada, koja se bavi pomiješanim komunalnim otpadom, dok aktualna europska politika inzistira na modelu kružne ekonomije u kojem se izbjegava proizvodnja smeća. To i je razlog zašto je Europska komisija vratila projekt Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom u Lećevici na doradu. Zbog toga, a i kašnjenja s izgradnjom, budući se RH obvezala na plaćanje penala, građani će plaćati idućih 50-70 godina najskuplje smeće u Europskoj uniji.
Velika udaljenost za prijevoz smeća iz Splita i okolnih mjesta do buduće deponije (60 kilometara), stvara dodatni problem, pa se sumnja da iza forsiranja ovog projekta stoje i koncesionari koji bi prevozili otpad na tako veliku udaljenost.
24sata © 2026
