Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
181 komentara

Bandić smijenio ravnatelja radi uklete bolnice na Sljemenu?!

Liječnik Boro Nogalo svoju je smjenu nazvao "staljinističkom čistkom" iza koje je borba za zlatnu koku - 60 milijuna eura plus 80 tisuća četvornih metara zemljišta Brestovac koje je nekoć davno bilo sanatorij

Foto: Zarko Basic/Patrik Macek/PIXSELL/Facebook
181 komentara

Smjena dr. Bore Nogala s mjesta ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak izazvala je golemu pažnju medija i javnosti, jer je taj liječnik bio vrlo omiljen među roditeljima ali i širom medicinskom strukom u glavnom gradu i zemlji.

OGLASIO SE BORO NOGALO Smijenili ravnatelja bolnice, on za sve krivi 'interesne skupine'

Nogalo je svoju smjenu nazvao "staljinističkom čistkom" iza koje je borba za zlatnu koku - 60 milijuna eura plus 80 tisuća četvornih metara zemljišta Brestovac na Sljemenu čiji je vlasnik upravo Dječja bolnica Srebrnjak! Nogalo je, kako se čini, ugrozio neke Bandićeve planove kada je izgurao najveći infrastrukturni projekt u području znanosti i zdravstva u regiji i za njega osigurao 85-postotno financiranje novcem strukturnih fondova EU, a to se ne uklapa u Bandićevu viziju buduće jedinstvene dječje bolnice u Blatu.

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Misterij ruševine starog sanatorija

Smjena se dogodila vrlo brzo nakon potpisivanja ugovora o projektu Centra za kompetenciju za translacijsku medicinu (CCTM), jedinog takvog u Europi, a koji je će se uskoro početi graditi uz postojeću zgradu bolnice na Srebrnjaku. Cilj tog centra bio bi da se sva temeljna, klinička ili populacijska istraživanja što prije povežu i da se njihovi rezultati primijeni u liječenju.

Projekt vrijedan 432 milijuna kuna u 85-postotnom iznosu financira se iz europskih fondova, a ostatak iz državnog proračuna.

Zemljište Brestovac, gdje je nekad davno bio čuveni sanatorij za oboljele od tuberkoloze, također je u vlasništvu bolnice no mnoge je začudio podatak da je Bandić ondje isplanirao "međustanicu" za novu zagrebačku žičaru! Premda osim ruševina sanatorija, ništa zanimljivo ni korisno ne postoji. Međustanica će, prigovarali su kritičari, nepotrebno usporiti put žičare prema vrhu Sljemena.

Ali čini se da Bandić s Brestovcem ima neke druge planove. No, poznavatelji zagrebačke povijesti u polušali poručuju: Da Bandić zna kakva je sve sudbina pratila one koji su nešto petljali s Brestovcem, ne bi dirao to ukleto mjesto!

"Kao kakvi vilinski dvori stoji ona ovdje u pustoši, i začuđeni putnik pita se, otkud i čemu ova zgrada ovdje? I doznaje, da je to lječilište za tuberkolozne bolesnike, koji poput duhova promiču svojim oronulim pojavama ovuda između stogodišnjih stabala.

Ujutro, kada izlazeće sunce osvijetli najprije njegove visove, kada se rosne krošnje stabala kupaju u blagom sunčanom sjaju i bolesnici su raspoloženiji. Očekuju nestrpljivo kola iz Zagreba, vijesti, poštu, novine”

Foto: Facebook

Ove jezovite riječi zapisao je pacijent ove bolnice, publicist i član tadašnje Socijalno-demokratske stranke Nikkola Vukojević. Bolnica je građena na prije prvog svjetskog rata, na Zagrebačkoj gori, zvala se Zagrebački sanatorij za liječenje tuberkuloznih radnika i bila je smještena na visini od 840 metara na najljepšem dijelu Zagrebačke gore, pravi dvorac zaštićen sa sjevera Sljemenom i otvoren prema jugu. Počeo ga je graditi Milivoj Dežman, novinar, urednik i liječnik.

Foto: Facebook

Za tog čovjeka su mnogi bili spremni otvoreno reći da "nije privlačan vanjštinom", ali on je bio zaljubljen u ljepoticu za kojom je uzdisao cijeli Zagrebu- glumicu Ljerku Šram. „Najljepša Zagrepčanka“ čak je zapela za oko „najvišem gostu“, caru Franji Josipu prigodom otvaranja nove zgrade kazališta dok je nastupala u Miletićevoj „Slavi umjetnosti“. No ona je odabrala kicoša Aleksandra Isakovića, koji ju je ubrzo ostavio s malodobnim djetetom.

Dežmanova ljubav naposljetku se ostvarila. Živio je s Ljerkom desetak godina, premda odvojeno. Iz te neobične ljubavi o kojoj se posvuda govorkalo i Zagreb je imao koristi. Budući da je Ljerka Šram oboljela od tuberkuloze, Dežman je iskoristio svoj utjecajni položaj i na Sljemenu izgradio Brestovac, prvi sanatorij za suzbijanje te opake i tada neizlječive bolesti. Velika ljubav završila je 1913., kada je Ljerka Šram umrla na Dežmanovim rukama, u Brestovcu...

Foto: Facebook

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Brestovac je bio bolnica za ranjenike – Nijemce, domobrane i ustaše.

No u bolnici se 1945. zbio strašan pokolj, kada su partizani sve pacijente razodjenuli, vezali žicom i vodili na obližnje stratište Obernjak gdje su ih ubijali, uglavnom noću i vatrenim oružjem.

Brestovac je radio još neko vrijeme nakon rata, a šezdesetih godina prošlog stoljeća je zauvijek zatvorio svoja vrata.

Foto: Facebook

U Brestovcu se liječio i August Cesares

U Brestovcu se prije prvog svjetskog rata liječio i pisac i revolucionar August Cesarec, a upravo ga je boravak u Brestovcu motivirao da napiše napiše roman “Ćuk u njenom duplju“, protkan tragičnim predznacima smrti i umiranja u prvom svjetskom ratu.

Od 1. ožujka do 20. travnja 1918. godine u sanatoriju je boravio i jedan od predvodnika socijaldemokratske ljevice u Hrvatskoj Đuro Cvijić, nestao u Staljinovim čistkama 1938. godine. Liječio se na Brestovcu od upale vidnog živca na tuberkuloznoj bazi.

Tragične sudbine onih koji su se ondje liječili, kao i strahota koja se zbila na kraju Drugog svjetskog rata, raspiruju maštu svih željnih priča o ukletima zidovima, a jedna od tih priča govori i o duhu lijepe Ljerke Šram, koji luta zidinima na Zagrebačkoj gori.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message