U zagrebačkim trgovačkim centrima prošlog ponedjeljka kupili smo pet dimljenih rolanih lopatica i odmah ih odnijeli u Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
VELIKA INSPEKCIJA 24SATA
Baš i nisu čista svinjetina: Soja i voda u uskrsnim lopaticama
U zagrebačkim trgovačkim centrima prošlog ponedjeljka kupili smo pet dimljenih rolanih lopatica i odmah ih odnijeli u Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:18
Dogovorili smo ispitivanje sadržaja bjelančevina i sadržaja vode u tradicionalnoj uskrsnoj namirnici. Rezultati su u skladu s propisima, no to ne znači i da su dobri. Bjelančevina je u tri lopatice manje nego što piše na deklaraciji, u četvrtoj ih je koliko i piše, a u Delikates rolanoj lopatici Ravlić čak i više.
- Na deklaraciji te lopatice piše da sadrži soju pa je pitanje jesu li te bjelančevine iz mesa ili iz soje - rekao nam je dr. Dario Lasić, voditelj laboratorija za kemijske analize hrane.
Što je više bjelančevina u mesu, ono se smatra kvalitetnijim. Kvalitetan komad mesa ima više bjelančevina od mesnih proizvoda koji imaju više vezivnog tkiva, kao na primjer otkošteno meso. To su dijelovi mesa niže kvalitete i imat će manje bjelančevina, rekao je dr. Dario Lasić, voditelj laboratorija za kemijske analize hrane u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
- Pravilnik ne propisuje vrijednosti, koliko bjelančevina mora biti, nego da ih mora biti koliko piše na deklaraciji, plus minus 20 posto. Najveće odstupanje bilo je kod lopatice iz Plodina. Deklarirano je 15, a utvrdili smo da ima 12 grama. No to je točno 20 posto, dakle po propisu. Neke analizirane lopatice, poput one iz karlovačkog PPK, imale su točno kao na deklaraciji - rekao je dr. Lasić.
Više vode, manje bjelančevina
Nutricionistica Leta Pilić rekla nam je da ovakvim proizvodima ponekad znaju dodavati bjelančevine iz mlijeka ili soje. Ali zbog više bjelančevina ne mora značiti i da će uskrsna šunkica biti bolje kvalitete.
Na četiri analizirane rolane lopatice, odmah ispod naslova, u glavnom vidnom polju, napisali su da je to “polutrajni proizvod s dodanom vodom”. Jedino kod lopatice Ravlić ne piše tako. Međutim, da je voda dodana navedeno je u sastavu proizvoda.
- No iz sastava se ne zna koliko je te vode dodano. Ako je dodano više od pet posto, voda mora biti navedena u vidnom polju, a ako je vode manje od pet posto, mora biti samo u popisu sastojaka - napominje Lasić.
Dodaje da je dio vode u mesu prirodan, a dio dodan.
- Prema pravilniku, nije navedeno koliko vode smije biti u proizvodu, no prema našim iskustvima, takvi proizvodi prosječno je imaju između 65 i 75 posto. Od analiziranih jedino je Pikok imala manje vode od prosjeka, 58 posto. Dodavanje vode ne spada u prijevaru jer piše na deklaraciji - pojasnio je dr. Dario Lasić.
- Kad ima više vode, mogli biste očekivati da će meso imati manje bjelančevina jer su dodali vodu. Dodaju li ovakvim šunkama i lopaticama vodu, za očekivati je da će dodati i aditive, poput polifosfata, koji povezuju tu vodu s masnoćama. Oni rade emulziju između masti i vode, spajaju nespojivo, pa dobivamo kompaktnu masu - rekao je.
Vodu proizvođači najčešće dodaju tako da meso urone u posude s vodom. No mogu je dodavati i ubrizgavanjem, a ta ubrizgana tekućina potom se polako sjedini s mesom.
- Voda u mesu sama po sebi nije štetna. No polutrajni suhomesnati proizvodi imaju veći postotak vode i brže se kvare pa im često dodaju konzervanse kako bi im produljili trajnost, a oni mogu biti štetni - napominje nutricionistica Leta Pilić.
Zemlja podrijetla nije obavezna
Naše rolane lopatice polutrajni su proizvodi i njih, kao ni rolane šunke, ne treba miješati sa suhima koje su trajne. Prema Pravilniku o mesnim proizvodima, suha šunka je proizvod od svinjskog buta, s ili bez kože. Može biti otkoštena, s ili bez dodatka začina. Konzervira se soljenjem ili salamurenjem, s ili bez dimljenja, sušenja i zrenja. Suha lopatica je isti proizvod, ali od prednje noge. Polutrajni suhomesnati proizvodi od svinjskog mesa stavljaju se na tržište kao dimljena šunka, dimljena lopatica, dimljena pečenica, dimljena vratina... Ako su posebno oblikovani, ispred naziva dodaje se pojam kojim će se potrošaču pojasniti oblik proizvoda, na primjer riječ “rolana”.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da nema obveze navođenja zemlje ili mjesta podrijetla glavnog sastojka hrane, u ovom slučaju mesa. No ako je meso iz uvoza, a lopatice na ambalaži imaju crveno-bijele kvadratiće koji upućuju na to da je proizvod hrvatski, na njima mora pisati i odakle je meso. U protivnom bi kvadratići bili zavaravanje kupaca.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
