Beata ima autizam, ali nema školu: 'U Samoboru nema za nju program, a Zagreb je pun...'

Beata Blažević će ovoga ljeta napuniti sedam godina, treba krenuti u školu. Djevojčici je s dvije i pol godine dijagnosticiran autizam, zbog kojeg komunicira tek ponešto, minimalno, i jako je osjetljiva na buku, tek se nedavno, zahvaljujući stalnoj terapiji, naviknula na zvukove prometa dok hoda ulicom, koji ju uznemiruju. Bez stalne senzorne terapije ne bi mogla podnijeti zvuk kamiona, motora... Beati je pravi izazov s mamom otići i u trgovinu, bilo kamo, jer biti u spektru autizma znači stoput jače doživjeti svaki zvuk, sliku, dodir, to je svijet kaosa.

Djevojčici treba specijalna škola za djecu s teškoćama u kojoj će, međutim, dobiti i tzv. produženi stručni postupak odnosno potrebne joj terapije - senzornu integraciju, logopeda, kineziterapiju... Bilo koja druga škola, čak i ako ima posebno razredno odjeljenje za djecu s teškoćama, sa četiri sata nastave dnevno, no bez terapije, za Beatu bi bila samo - čuvalište. Upravo joj se to nudi uoči upisa u prvi razred - čuvalište. Beata je postala loptica u igri Grada Zagreba, koji primjerenu školu za nju ima, školu Nad lipom, i Zagrebačke županije, gdje joj je prebivalište.

- Živimo blizu Svete Nedelje, kilometar i pol od granice sa Zagrebom. Beata ide u predškolski program Centra za autizam, četiri je godine vozim po 25 kilometara u jednome smjeru, do Utrina. Odjednom, u Zagreb više ne može, u specijalnu školu Nad Lipom nego joj se nudi škola u Samoboru, koja za nju nije adekvatna, kaže nam Lidija, majka šestero djece, medicinska sestra, koja, osim Beate, ima i dječaka Maura, također u spektru autizma. I njega svakoga dana vozi u školu u Zagreb, u istome kvartu u kojem je i Nad lipom pa bi i to za cijelu obitelj bilo olakšanje. U Centru za autizam djevojčici je preporučena upravo škola Nad lipom, kao najprimjerenija za njezin daljni napredak. Tamo imaju sve potrebne terapije. Doneseno je i rješenje na razini Zagrebačke županije kojim se djevojčici određuje obrazovanje uz uslugu produženog stručnog postupka i pomoćnika u nastavi.

- Problem je što u našoj Zagrebačkoj županiji nijedna škola takav program ne provodi, najbliža je Nad lipom, no ona pripada Gradu Zagrebu. Predložen nam je upis u školu u Samoboru, koja ima posebna odijeljenja, ali to je to, četiri školska nastave, bez terapije. Za moju bi Beatu to onda bilo samo - čuvalište, kaže Lidija. Nad lipom je za nju idealna, jer nudi i školu i sve terapije koje Beata već sad ima u Centru za autizam, a bez kojih Beata ostaje, osim sat vremena senzorne, kad joj završi predškolsko doba. I do škole u Samoboru, kao i do škole Nad lipom, Lidiji bi autom trebalo isto vrijeme, što znači da Samobor ni po tome nije ništa bolji, bliži.

Postoji i Centar za autizam, ali u njega godinama ne upisuju djecu iz Zagrebačke županije, pa iako je Beata njihov predškolac, u školi nema mjesta za nju. Grad Zagreb je, osim toga, povjerenstvima za upis djece izdao naputak da djecu iz susjedne županije ne šalju u Zagreb. U naputku piše da je Zagreb posljednjih godina suočen sa značajnim porastom učenika s teškoćama, posebno iz spektra autizma, i svi su im kapaciteti puni. Susjednu županiju upozoravaju da izdaje rješenja za učenike s teškoćama po kojima trebaju ići u zagrebačke škole, bez da se sa Zagrebom prethodno konzultiraju. U tom naputku iz travnja ih mole da do daljnjega ne izdaju nova takva rješenja, i da obrazovanje djece s teškoćama rješavaju u svojim kapacitetima. Gradite svoje škole, poručio je Grad Zagreb Zagrebačkoj županiji. Za Beatu su u Zagrebačkoj županiji pak napisali, pokazuje nam majka, da za nju "u lokalnoj zajednici trenutačno ne postoji mogućnost školovanja u kojem bi ona imala potrebnu joj, adekvatnu stručnu pomoć".

KRHKA UMJETNIČKA DUŠA Jakov ima autizam, on pretoči na papir sve što proživi: 'Slike su moj glas, živim kroz njih'

Veliki se, umjesto da grade i lopataju, loptaju, a loptice su - djeca, najranjivija djeca.

Mama Lidija dodaje kako je zakon jasan: za djecu s teškoćama ne postoji klasično upisno područje, kao kod djece urednog razvoja. Za djecu s teškoćama upisno je područje cijela Hrvatska, odnosno škola koja će najbolje zadovoljiti njihove posebne potrebe, gdje god, i čija god škola bila.

- Pravilnik o obrazovanju učenika s teškoćama izričito nalaže, također, da se u rješenju mora navesti škola koja provodi odgovarajući program, i koja je najbliža prebivalištu, navodi Lidija. Beati je, kaže, službeno utvrđena potreba za produženim stručnim postupkom, program kakav u Zagrebačkoj županiji ne postoji. Zakonom joj je zajamčeno pravo da bude upisana u najbližu školu koja taj program provodi, dakle ništa nije ispoštovano, kaže mama.

Odgovor Grada Zagreba

Ako postoji toliki porast djece s autizmom i ostalim teškoćama u razvoju, i trend raste, što se čeka, zašto sve županije ne grade dovoljne kapacitete za tu djecu, pita se majka. Zašto njeno dijete, i mnoga druga djeca koja čekaju svoje mjesto, moraju biti žrtvom nečijeg nemara i nerada?

- Kako ćete Beati osigurati pravo na primjereno obrazovanje, i terapije koje joj jako pomažu?, pita majka nadležne, dodajući da će biti primorana obratiti se međunarodnim institucijama za zaštitu djetetova prava.

Zagreb: Roditelji s djecom vrtićke dobi | Foto: Davor Puklavec/PIXSELL - ILUSTRATIVNA FOTOGRAFIJA

Grad Zagreb za 24sata odgovara kako "nijednom djetetu s teškoćama nije zabranio upis u škole". Kako nije, pita se mama Lidija, ako je u dopisu Zagrebačkoj županiji baš to navedeno - da bi bili zahvalni da im se ne šalje djecu u Zagreb.

- Važno je da država i svaka županija preuzima odgovornost za razvoj kapaciteta u skladu s potrebama učenika, kaže Grad Zagreb.

Oni, vele, na tome predano rade - prošle je godine u zagrebačkim vrtićima upisano 50 posto više djece s teškoćama nego godinu ranije, a u protekle četiri godine otvorili su 24 nova posebna razredna odjela za djecu s teškoćama, čime je njihov broj povećan za 40 posto u odnosu na 2021. U tijeku je i otvaranje nekoliko novih posebnih razrednih odjela za sljedeću školsku godinu te je na tu temu održan niz sastanaka s ravnateljima potencijalnih novih škola u kojima će se otvoriti posebni razredni odjeli, navode iz Grada Zagreba. Nažalost, dodaju, razvoj kapaciteta, kako od strane države, tako i u susjednim županijama, nije ujednačen. Početkom travnja su primili obavijest da državne obrazovne ustanove za djecu s teškoćama, nad kojima Grad Zagreb nema nadležnost, na primjer Centar Slave Raškaj, u sljedećoj godini uopće neće upisivati ​​djecu s teškoćama jer su im kapaciteti popunjeni. To znači da Grad Zagreb i djeca iz Zagreba, kao i Zagrebačka županija, u sljedećoj godini mogu primarno računati na kapacitete u ustanovama kojima su sami osnivači.

- Slična je situacija u Zagrebačkoj županiji: uslijed nedostatka posebnih razrednih odjela i posebnih ustanova za djecu s teškoćama, u znatnoj mjeri koriste kapacitete škola u Zagrebu, što dovodi do toga da djeca iz Zagreba potencijalno ostanu bez mjesta, kažu u Gradu. Idući će tjedan imati sastanak sa Zagrebačkom županijom pa razmotriti i Beatin slučaj, zaključuju.